1194. dan ruske agresije i Moskvi i Kijevu bi trebao ostati u posebnom sjećanju. U nedjelju (1. lipnja) ukrajinska tajna služba je, nakon faze planiranja koja je trajala godinu i pol, izvela operaciju Paukova mreža. Ukrajinci sada slave da je u toj operaciji uništeno više od 40 ruskih borbenih aviona, te istovremeno se jučer pažnja javnosti usmjeravala na drugi krug izravnih pregovora u Istanbulu.
Što se dogodilo?
Ukrajinska tajna služba SU je u nedjelju potvrdila da je izvela napade na ruske vojne aerodrome u nekoliko ruskih regija. Pritom su očigledno korišteni dronovi, koji su prije početka akcije bili deponirani u blizini zračnih luka. Po nekim izvještajima dronovi su se nalazili u kontejnerima na teretnim vozilima, čiji su se krovovi otvarali daljinskim upravljačima. I onda su iz unutrašnjosti tih kontejnera dronovi poletjeli prema svojim ciljevima.
Predsjednik Volodimir Zelenski je izvijestio o 117 dronova s „odgovarajućim" brojem pilota koji su upravljali letjelicama. Ukrajinski predsjednik je dodao kako je tijekom Paukove mreže pogođeno 34 posto strateških bombardera, odnosno aviona koji mogu nositi i krstareće rakete. SBU je načinjenu štetu procijenio na sedam milijardi američkih dolara, te je objavio video-snimke na kojima se, kako tvrde, vide neki od napada.
Kateryna Bondar iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu za DW kaže: "Vidimo da su ti dronovi vjerojatno bili opremljeni nekom vrstom umjetne inteligencije i autonomne navigacije. To je možda bilo prvi put da smo vidjeli korištenje umjetne inteligencije u jednoj takvoj specijalnoj akciji izvedenoj s velike distance."
Osim toga je ukrajinska akcija, kako dodaje Bondar, razotkrila velike rupe u ruskoj protuzračnoj obrani: „Vidimo niz aviona koji su parkirani jedan pored drugog, posve nezaštićeni, nema ni elektronske zaštite a ni sustava za obranu od dronova."
Koliki su ruski gubici?
Ukrajinska strana govori o 41 pogođenom zrakoplovu, među kojima su navodno i bombarderi dugog dometa Tu-95 i Tu-22, te najmanje jedna dosta rijetka letjelica, naime izviđački avion tipa A-50. Uništeno je 13 aviona, a ostali su oštećeni, rekao je Andrij Kovalenko, predstavnik ukrajinskog Nacionalnog sigurnosnog i obrambenog vijeća. Rusko ministarstvo obrane je potvrdilo da je u napadu dronovima u regijama Murmansk i Irkutsk izgorjelo nekoliko aviona.
Gubitak bombardera tipa Tu-95, koji mogu nositi i atomsko oružje, de facto je "znatan gubitak sposobnosti" ruske vojske, smatra Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu. Rusija je ipak i dalje u stanju nastaviti s bombardiranjem ukrajinskih civilnih ciljeva, kaže Masala za DW.
Što se tiče Tu-95, tu valja dodati još jedan važan faktor: taj model se više uopće ne proizvodi. Stručnjakinja CSIS-a Bondar zato dodaje kako vjerojatna milijardska šteta do koje je došlo na ruskim aerodromima nije odlučujuća stvar: „Kako bi kompenzirala gubitke, Rusija će morati opet podići svoju avio-industriju. Bit će dakle potrebno vrijeme, ali i resursi kako bi se ponovno uspostavilo vojne sposobnosti."
I neovisni ruski vojni stručnjak Nikolaj Mitrohin smatra da ruska avio-industrija trenutačno uopće nije u stanju da nadomjesti izgubljene letjelice. Doduše, i dalje postoji dovoljan broj funkcionalnih bombardera kojima se može nastaviti s masovnim gađanjem ciljeva u Ukrajini.
„Ali sa svakim takvim udarom, a takvi se udari izvode sve dalje i dalje, smanjuje se broj tih aviona. A postoji opasnost da Rusija u jednom trenutku ostane bez tih letjelica", kaže Mitrohin u intervjuu za DW.
"Ruski Pearl Harbor"?
Marina Miron iz King's Collegea u Londonu smatra da su ovdje materijalni gubici manje važna stvar, odnosno da je puno važniji psihološki efekt:
"Ukrajina tim činom kaže 'Možemo vas posvuda pogoditi'", kaže Miron za Deutsche Welle. "Vrlo je važno da tu poruku dobiju i ruski stanovnici, ali i vodstvo Rusije. Taj simbol je puno važniji od stvarne štete."
Na internetu se operaciju Paukova mreža čak uspoređuje s japanskim napadom na američku pacifičku flotu u prosincu 1941., koja je bila stacionirana u havajskom Pearl Harboru.
"Može se tu akciju uspoređivati s Pearl Harborom, pogotovo zbog činjenice da je imala takav efekt iznenađenja", kaže politolog Masala. "Ali to ipak nije Pearl Harbor u smislu da će dovesti do strateškog zaokreta u ratu. Nakon Pearl Harbora su se Amerikanci uključili u Drugi svjetski rat. Taj se zaokret ne može dogoditi. To je signal naspram Rusije, ali i signal Zapadu, o tome za što su Ukrajinci sposobni”, dodaje Masala.
"Sad Ukrajina opet pokazuje da su u stanju izvesti i one stvari koje zapravo nitko od njih nije više očekivao.”
Kakve su posljedice?
Trenutak u kojem je akcija izvedena je, čini se izvjesnim, ciljano izabran – samo nekoliko sati prije početka drugog kruga izravnih pregovora dviju zaraćenih strana u turskom Istanbulu. Marina Miron pretpostavlja da je Ukrajina tim činom ili htjela provocirati Rusiju da prekine razgovore ili je htjela (o)jačati vlastitu pregovaračku poziciju.
U načelu su se pozicije dviju strana, s kojima su delegacije Ukrajine i Rusije doputovale u Istanbul, poprilično razlikovale. Ukrajina zahtijeva primirje, tijekom kojeg bi se moglo ispregovarati preduvjete za okončavanjem rata. Rusija je pak u posljednje vrijeme govorila samo o memorandumu koji je zatim stavila na stol u Istanbulu, a Moskva ima cijeli niz preduvjeta koje bi trebalo ostvariti prije početka primirja. Državni šef Vladimir Putin je tijekom proljetnih mjeseci naredio dva kratkotrajna primirja, ali nije pristao na ukrajinski prijedlog o proglašavanju 30-dnevnog prekida ratnih operacija.
