Dan nakon iznenađujućeg početka ukrajinske ofenzive kod ruske Kurske oblasti još uvijek puno toga nije jasno. Kijev šuti, isto kao i početkom kolovoza 2024., kada je Ukrajina prvi put vojno ušla u Kursku oblast. Rusko Ministarstvo obrane je u ponedjeljak (06.01.) priopćilo da su ruske snage spriječile „pokušaj prodora“ ukrajinskih snaga prema mjestu Baljšoje Soldatskoje koje se nalazi 80 kilometara jugoistočno od glavnog grada oblasti Kurska. Moskva tvrdi da su uništena četiri tenka, dva oklopna vozila, 16 oklopnih borbenih vozila i jedno vozilo za čišćenje mina. Ti podaci se ne mogu provjeriti, piše Deutsche Welle.
Prve vijesti o ukrajinskom prodoru u Kurskoj oblasti stigle su u nedjelju ujutro (05.01.). Ruski ratni blogeri su izvijestili o ukrajinskim „kolonama“ i objavili su snimak, očito načinjen dronom. Na njemu se vidi nekoliko ukrajinskih borbenih vozila na poljima i putevima pokrivenim snijegom. Spomenuta je i upotreba zapadnih raketa. Ni to nije potvrđeno.
U ponedjeljak nije bilo većeg uznemirenja, ruski mediji javljaju o uspjesima, dok su ukrajinski mediji suzdržaniji. Svi čekaju rasplet događaja.
Prodor koji bi trebao impresionirati Trumpa
Ukrajinski napad nije došao potpuno neočekivano. Tjednima se govorkalo o tome. Austrijski vojni povjesničar, pukovnik Markus Reisner je u razgovoru za DW sredinom prosinca prorekao ovakav scenarij. Tada je rekao da će Ukrajina „pred samo Trumpovo preuzimanje dužnosti" pokušati pokazati da je zapadna podrška Kijevu smislena. I upravo se sada to događa.
Donald Trump je više puta najavio da želi okončati rat u Ukrajini što prije. Za vrijeme predizborne kampanje doveo je u pitanje dalju podršku Ukrajini. Ali što Trump točno planira, znat će se tek nakon Trumpovog preuzimanja dužnosti 20. siječnja.
Prema Reisneru je prerano govoriti o „stvarnoj ofenzivi" Ukrajine kod Kurska: „Naime, ofenziva bi značila da velike jedinice i rodovi vojske provode napad da bi na operativnoj razini postigli cilj. Ono što zapravo vidimo jeste protunapad u kojem sudjeluju maksimalno tri brigade ili njihovi dijelovi".
Ukrajinski cilj još nije jasan. Moglo bi ih biti više. Reisner kaže da su ukrajinske snage u Kurskoj oblasti od kolovoza potpale pod snažan pritisak i izgubile su oko pola osvojenih područja. Područje koje trenutno kontroliraju iznosi 500 četvornih kilometara i izloženo je ruskim napadima sa tri strane. Ova ofenzivna djelovanja prema Reisneru mogla bi predstavljati „pokušaj da se probiju iz tog mjehura".
Ovo bi mogla biti i varka Ukrajinaca
Shashank Joshi, novinar britanskog magazina „The Economist" specijaliziran za vojna pitanja, navodi i moguće druge razloge:
„Cilj bi mogao biti da se ruske trupe natjeraju u defenzivu, kako bi ih omeli u realiziranju njihove stalne ofenzive", kaže Joshi. Prema njemu analizu komplicira činjenica da se trenutno odvija „poprilično značajna“ ruska ofenziva u Kurskoj oblasti. Još jedan cilj bi mogao biti da se dodatni teritoriji priključe adutima za diplomatske pregovore. Ali britanski stručnjak kaže da bi ovo mogla biti i varka nakon koje bi Ukrajina mogla udariti na drugom mjestu.
Markus Reisner vidi to na sličan način i očekuje nastavak priče: „Vjerujem da ćemo doživjeti još neka iznenađenja uoči 20. siječnja. Ako pogledate sjeveroistok Ukrajine, tamo fronta nije u punoj liniji osigurana na ruskoj strani. Postoje neki teritoriji koji su pogodni za ofenzivna djelovanja, kako bi se uoči pregovora postigao maksimalan uspjeh", kaže on.
Reisner podsjeća na to da je američki šef diplomacije u Bidenovoj administraciji, Antony Blinken, prilikom nedavnog posjeta Seoulu izjavio da su ukrajinske pozicije kod Kurska „važne" jer bi imale ulogu u budućim pregovorima.
Je li ukrajinski prodor rizičan?
Isto kao i za kolovosku ofenzivu, postavlja se pitanje isplati li se ova vojna operacija kod Kurska. Posebice kada se zna da ukrajinske snage gube sve veće teritorije na istoku zemlje. Žestoke borbe se mjesecima vode oko Pokrovska na zapadu Donjecke oblasti. Stručnjaci smatraju da je ovaj ukrajinski ofenzivni potez doduše rizičan, ali da su političke prednosti značajne. Shashank Joshi kaže: „Ako Rusija zauzme Pokrovsk, prodirat će na zapad. To je loše, ali to ne pravi nužno kvalitativnu razliku u odnosu snaga i u diplomatskim razgovorima". On dodaje da bi zadržavanje dijelova ruskog teritorija kod Kurska imalo „signifikantno značenje“, pa je to „sračunat rizik“.
Markus Reisner naglašava da je za Ukrajinu važno da ne nestane iz medijskih izvještaja, naročito za vrijeme Trumpovog preuzimanja dužnosti. On dodaje da je za Ukrajinu podrška Zapada izuzetno značajna. Zato je prema njemu ova vojna akcija za Ukrajinu važna, „iako je očajnička“, kako bi zadržala zapadnu podršku.
Ostaje da se vidi koliko od teritorija Kurske oblasti Ukrajina može držati. I prije svega koliko dugo to može raditi. Reisner je oprezan u procjeni. On kaže da su obje strane doduše „prorijeđene, što se tiče njihovih jedinica“, ali ako Trump ne izvrši pritisak u pravcu zamrzavanja, mogla bi se opet razviti „dramatika rata iscrpljivanja". Rusija bi onda mogla koncentrirati snage i polako potisnuti ukrajinsku vojsku.
