Pravo na umirovljenje u relativno mladoj dobi jako je važno Francuzima i reforma će biti velik test sposobnosti predsjednika Emmanuela Macrona da provede promjene u svojem drugom mandatu, tim više što raste nezadovoljstvo građana zbog sve većih životnih troškova.
Reforma je potrebna kako mirovinski proračun ne bi utonuo u crveno, ističe Macron. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 60 do 64 godine u Francuskoj jedna je od najnižih među vodećim industrijaliziranim zemljama.
Borne je rekla da zemlja mora prihvatiti realnost. Reformu mora odobriti parlament u kojem je predsjednik izgubio vladajuću većinu.
Ispitivanje Odoxe pokazalo je da se četiri petine građana protivi povećanju dobi za mirovinu.
Francuski sindikati pozvali su na nacionalne štrajkove 19. siječnja.
Reforma mirovinskog sustava bila je središnji stup Macronove reformističke agende kada je došao u Elizejsku palaču 2017. Ali 2020. odustao je od prvog pokušaja njezina uvođenja zbog pandemije covida.
Drugi neće biti nimalo lakši.
Macron i Borne trebat će potporu konzervativnih republikanaca da reforma prođe u parlamentu.
Macron je u početku želio povisiti dob za mirovinu na 65 godina starosti, ali je prije nekoliko tjedana popustio.
Po vladinu planu, dob za mirovinu podizala bi se postupno za tri mjeseca na godinu od rujna tako da bi cilj od 64 godine starosti bio uveden 2030. godine.
Od 2027., osam godina prije od planiranog u ranijim reformama, morat će se raditi 43 godine za punu mirovinu.
Reformu kritiziraju socijalisti, krajnja ljevica i krajnja desnica.
S druge strane, republikanci su reagirali pozitivno. "Čuli su nas", rekao je Olivier Marleix, vođa republikanaca u donjem domu parlamenta, čiji će glasovi biti ključni.
Francuska udruga poslodavaca Medex također je pozdravila vladin prijedlog.
