Vijećem EU-a u sljedećih šest mjeseci predsjedat će Mađarska, pod provokativnim sloganom “Učiniti Europu ponovno velikom”, (engl.kr. MEGA), posuđen od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je 2016. dobio izbore pod sloganom “Učiniti Ameriku ponovno velikom (MAGA).
Mađarski premijer Viktor Orban, suosnivač je Saveza mladih demokrata (Fidesz), antikomunističke stranke osnovane 1988, koja se zauzimala za tržišno gospodarstvo, europske integracije, za odbacivanje totalitarizma i za prihvaćanje zapadnih vrijednosti. Godine 1995. prvotni puni naziv stranke dobio je dodatak - Mađarska građanska stranka, a 2003. to je promijenjeno u Mađarski građanski savez.
Orban je prvi put bio premijer od 1998. do 2002. nakon čega je osam godina bio u oporbi. Na vlast je ponovno došao 2010. i od tada do danas postao je apsolutni gospodar političkog života u svojoj zemlji. Za razliku od svojih početaka kada se zauzimao za liberalne zapadne vrijednosti, danas ima reputaciju velikog borca protiv tih vrijednosti i protiv “bruxelleske otuđene birokracije”.
Stranka Fidesz napustila je 2021. grupaciju desnog centra Europsku pučku stranku nakon što joj je prijetilo izbacivanje iz te skupine. Danas pokušava oformiti novi zastupnički klub u Europskom parlamentu sa strankama krajnje desnice.
Orban održava dobre veze s Kinom i Rusijom i zadnje dvije godine blokadama usporava donošenje odluka u EU-u o pomoći Ukrajini. Optužuje EU i centrističke stranke u Europskom parlament da se zauzimaju za “rat, migracije i stagnaciju, umjesto za mir, red i razvoj”.
“Europski birokrati kontinuirano šalju narodni novac u Ukrajinu, dok su sankcije osakatile europska poduzeća, potaknule inflaciju i bacile milijune građana u probleme”, rekao je nedavno Orban u intervju mađarskim medijima.
Budimpešta se protivi nedavno usvojenom paktu o migracijama te traži “racionalnu raspravu” o politici EU-a prema ruskom ratu u Ukrajini. “Istaknuti da Vladimir Putin ne smije pobijediti, nije dovoljno”, rekao je nedavno Orban.
I dok Orban nastavlja s protueuropskom retorikom, njegov ministar za europske poslove i Stalno predstavništvo pri EU-u najavljuju da će za vrijeme predsjedanja biti neutralni i biti “pošteni posrednici”, što je uobičajeno ponašanje rotirajućih predsjedništava.
“Mi možemo pokazati smjer, pokrenuti razgovore, ali uvijek ćemo se ponašati kao pošteni posrednici”, izjavio je mađarski ministar za europske poslove Janos Boka, predstavljajući program predsjedanja.
“Ovo će biti predsjedništvo kao i svako drugo. Bit ćemo pošteni posrednici, iskreno ćemo surađivati s članicama i institucijama EU-a”, rekao je mađarski veleposlanik pri EU-u Balint Odor.
Mađarska je u svom programu predsjedanja istaknula nekoliko prioriteta - jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, jačanje obrambene industrije, sklapanje partnerskih sporazuma s trećim zemljama radi zaštite vanjskih granica i rješavanje uzroka migracija, ubrzavanje procesa proširenja na zapadni Balkan, jačanje kohezijske i poljoprivredne politike i rješavanje demografskih izazova.
Mađarsko predsjedništvo Vijećem EU-a dolazi u razdoblju konstituiranja novog vodstva u europskim institucijama u čemu rotirajuće predsjedanje nema veliku ulogu.
Mađarska preuzima predsjedanje od Belgije koja je u proteklih šest mjeseci uspjela zatvoriti preko 60 zakonodavnih prijedloga, uključujući i pakt o migracijama i azilu, nova fiskalna pravila, zakon o obnovi prirode, oko kojih se zemlje članice dugo nisu mogle dogovoriti.
Tom uspjehu na zakonodavnom planu vjerojatno je pridonijelo i nadolazeće mađarsko predsjedništvo jer su se članice EU-a žurile da obave što veći dio posla, bojeći se blokada na koje ih je Budimpešta navikla.
Tijekom belgijskog predsjedanja, EU je uspio pronaći konsenzus o novoj financijskoj potpori Ukrajini, uključujući i od zamrznute ruske imovine. Službeno su otvoreni pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, usvojeni 13. i 14. paket sankcija protiv Rusije.
