O tome je bilo riječi na nedavnom edukacijskom skupu koji su u povodu Europskog tjedna mentalnog zdravlja organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i udruga Životna linija".
Tamo je upozoreno i kako Izvještavanje o suicidu i izvještavanje o masovnim ubojstvima imaju određene sličnosti.
Zato se zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin osvrnula na medijsko praćenje nedavne masovne pucnjave u beogradskoj osnovnoj školi.
Kao opasnosti u komuniciranju navela je poticanje tuge i beznađa te poticanje nasilja i imitacije. To je potvrđeno u američkoj studiji iz 2017. “Mass Shootings: The Role of The Media in Promoting Generalized Imitation” (Masovne pucnjave: Uloga medija u promicanju generalizirane imitacije).
Prema toj studiji, postoji tzv. zarazni efekt koji se dogodi nakon prve masovne pucnjave te se nakon nje krenu događati druge pucnjave koje ju imitiraju. Pritom se naglašava uloga medija u suočavanju s posljedicama tragičnog događaja.
Ovisno o načinu izvještavanja, mediji mogu potaknuti na ponavljanje događaja, naoružavanje i odlazak u sukob - ili ublažiti štetu, povećati otpornost naroda i potaknuti ljude da se osjećaju zaštićeno i sigurno, kazala je Pavić Šimetin.
U studiji se ističe kako se zarazni efekt pojavljuje i kod suicida, terorizma i rasno uvjetovanog nasilja.
Austrija ima najbolju praksu prevencije suicida
Voditeljica projekta “JA ImpleMENTAL” za Hrvatsku Mirela Štimac Grbić predstavila je austrijsku praksu prevencije suicida “SUPRA”, koja je odabrana kao najbolji europski model prevencije suicida.
“JA ImpleMENTAL” zajednička je europska akcija implementacije najboljih praksi iz područja organizacije zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida u kojoj sudjeluje 40 organizacija iz 21 članice EU-a. Štimac Grbić istaknula je kako su dvije najbolje prakse, belgijska i austrijska, u velikoj mjeri u skladu s našim Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja za razdoblje do 2030.
SUPRA se temelji na šest stupova, od kojih se četvrti pod nazivom “osviještenost i znanje” bavi širenjem i primjenom smjernica o medijskom praćenju samoubojstava. Prema njemu, mediji svojim načinom izvještavanja trebaju aktivno podupirati prevenciju suicida.
To se naslanja na jednu od četiri ključne učinkovite intervencije u prevenciji suicida koje je 2021. objavio WHO, a to je interakcija s medijima za odgovorno izvještavanje o samoubojstvu.
“Dokazano je da određeni oblik izvještavanja ne samo sprječava imitaciju samoubojstva (tzv. Werther učinak), nego može imati učinak u prevenciji samoubojstva (tzv. Papagenov učinak)”, naglasila je Štimac Grbić.
Tako je Austrija u okviru SUPRA programa uvela Papageno nagradu za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i suicidima. Sličnu je inicijativu u Hrvatskoj pokrenula udruga Životna linija čiju je nagradu ove godine primila novinarka Jutarnjeg lista Lada Novak Starčević.
Kompleksan odgovor na pitanje o uzroku suicida
Forenzički psihijatar Darko Marčinko naglasio je važnost procesnog razumijevanja suicidalnosti u suvremenom pristupu tom problemu.
Jedina prava metoda za analizu izvršenog suicida jest psihološka obdukcija. Ona je jako konkretna, kompleksna i zahtijeva vrijeme.
“Nije moguće binarno odgovoriti što je uzrok kompleksnog životnog događaja poput suicida, tj. nije moguće reći da je jedan proces bitan, a ostali nisu”, kazao je. “Što više procesa prepoznamo i obradimo, to smo bliže istini”, dodao je.
Donošenje psihičkog smirenja ljudima u teškoj situaciji ocjenjuje jednom od prvotnih misija novinara. “Jedan novinar može značajno pomoći ljudima u teškoj situaciji šaljući ozbiljne poruke, poruke sigurnosti i pozitivne primjere”, rekao je.
Vrlo je bitno shvatiti situaciju iz pozicije konteksta i šireg smisla, napominje psihijatar pojašnjavajući da bi mediji trebali slati načelne poruke i govoriti o općenitim formulacijama kako bi ljudima pomogli bolje razumjeti događaji, a ne držati se konkretnog slučaja.
Istaknuo je i da liječnici ne smiju komentirati konkretne situacije jer to nije u skladu s liječničkim kodeksom.
Smatra da mediji ne pišu dovoljno o: poremećajima ličnosti - čije kriterije zadovoljava svaka šesta osoba u Zapadnoj civilizaciji; samoozljeđivanju i sindromu varalice (imposter syndrome) kod mladih.
Bitno je, kaže, pisati i o sramu jer je to izrazito destruktivna emocija, baš kao i o tihoj epidemiji usamljenosti, ali i o poricanju, koje je delikatan mehanizam ljudi s narcističkom psihopatologijom.
Smjernice za izvještavanje o suicidu
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje Tin Pongrac i dopredsjednica udruge Životna linija Ines Kovačić naveli su kako konkretno pristupiti problemu suicida pri medijskom izvještavanju.
Izvori informacija trebaju biti autentični i pouzdani, a statistički podaci trebaju se tumačiti pažljivo i ispravno. Treba izbjegavati fotografije umrlog, i scene samoubojstva, oproštajna pisma te navođenje načina izvršenja i nabave sredstva.
Vijesti o samoubojstvu ne trebaju se nalaziti u naslovu ili na naslovnici određenog medija, nego uvijek u unutrašnjosti, kao sporedna vijest.
Ne treba kriviti nikoga, pretjerivati, detaljizirati, ili pojednostavljivati događaj, ali ni govoriti o samoubojstvu kao neobjašnjivoj pojavi. Korisno je naglasiti mnogobrojne čimbenike koji utječu na izbor suicidalnog ponašanja.
Također, treba odoljeti izvještavanju o suicidalnom ponašanju kao “razumljivom odgovoru na društvene i kulturne promjene ili stanja u društvu.
Osim toga, treba isticati alternative samoubojstvu, davati publicitet pokazateljima rizika i znacima upozorenja te pružiti obavijest o oblicima pomoći u zajednici navodeći sve moguće kontakt podatke.
Stopa samoubojstva u padu
Doktorica Maja Silobrčić Radić predstavila je podatke iz Registra izvršenih samoubojstava prema kojima Hrvatska od 2000. nadalje, uz oscilacije, bilježi trend pada stope samoubojstava.
Samoubojstvo je godinama bilo vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda s udjelom oko 30 posto, a posljednjih nekoliko godina nalazi se na drugom mjestu, iza padova, s udjelom od 21,3 posto 2020.
S 926 izvršenih samoubojstava u 2000. ta je brojka do 2021. pala na 583. Muškarci su pogođeniji od žena u omjeru oko 3:1, a osobe od 65 i više godina u većem su riziku u odnosu na ostale dobne skupine. Najčešći je način izvršenja vješanje kod oba spola.
Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškaraca (70 od ukupno 74 slučaja 2020.), a skok s visokog mjesta, samootrovanje i utapanje znatnije su zastupljeni kod žena.
Krapinsko-zagorska i Varaždinska su županije koje su 2020. imale najviše stope samoubojstva, a Zagrebačka županija i Grad Zagreb najniže. Iako se svake godine stanje nešto promijeni, ipak postoje nekakva pravila - županije sjevera, sjeverozapada i zapada imaju znatno više stope od županija priobalja.
U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za članice EU-a, RH bilježi nešto višu stopu za sve dobi ukupno, ali ima niže stope od susjednih Slovenije, Austrije i Mađarske.
