svijet.hr
26. Rujan 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
JANAF
Bernays
Bernays

FORUM VERSO SUD: Mediteran je moguća globalna geoekonomska oaza u kojoj Italija i Hrvatska mogu igrati značajnu ulogu

Mediteran je moguća globalna geoekonomska oaza u kojoj Italija i Hrvatska mogu igrati značajnu ulogu
Izvor: www.ambrosetti.euNa međunarodnom Forumu 'Verso Sud' posvećenom potencijalima mediteranske regije, sudjelovao predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić.
SVIBANJ
25
2023

Piše:

Svijet.hr

U talijanskom je Sorrentu održan drugi međunarodni forum, 'Verso Sud' ('Prema jugu') - 'Europska strategija za novu geopolitičku, gospodarsku i društveno-kulturnu sezonu na Mediteranu', u organizaciji Europskog doma – Ambrosetti, koji uz regiju južna Italiju okuplja predstavnike i delegacije iz 19 mediteranskih zemalja. Zamišljen je kao platforma koja će uključivati dijalog s menadžerima i poduzetnicima budućnosti, a cilj je promicanje nove perspektive i promjene paradigme za Italiju, europske južne regije i države na dvjema obalama Sredozemlja.

Cilj je nastaviti i ojačati izgradnju Juga i prostora Mediterana koji, nadilazeći nevoljkost i predrasude, može sve više postati protagonist u suočavanju s nacionalnim i europskim izazovima, pridonoseći jačanju ključne uloge Italije u razvoju cijele mediteranske makroregije, odnosno zemalja euro-mediteranskog područja.

Forum je okupio ključne osobe iz regije, vladine dužnosnike i vodeće ljude najutjecajnijih gospodarskih subjekata, koji su raspravljali o problemima i rješenjima potrebnim za ekonomski iskorak. Tako su u radu Foruma sudjelovali talijanski potpredsjednik Vlade Matteo Salvini te ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, generalni konzul SAD u Italiji Tracy E. Roberts-Pounds, povjerenik Europske unije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, ministar gospodarstva i pomorstva Portugala António Costa Silva, njegov marokanski i španjolski kolega Younes Sekkouri i José Luis Escrivá Belmonte te brojni drugi.

U dijelu pod nazivom 'Mediteranski scenario' svoje viđenje situacije iznio je i Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji je tom prigodom naglasio važnost Mediterana kao prostora na kojem je započela globalizacija.

'Važnost ovog Foruma očituje se u rečenici poznatog filozofa Hegela „Mediteran je kolijevka civilizacija“. To je uistinu tako jer su ovdje začete sve glavne religije, ovo je mjesto gdje je globalizacija započela s Aleksandrom Velikim, zatim usponom Rimskog carstva, potom Osmanskog carstva pa do Venecije. Po uzoru na prošlost, ovo i dalje ostaje iznimno važna regija za današnje čovječanstvo i moderno društvo. Mi kao predstavnici ovih država, Hrvatske i južnog dijela Italije, imamo mnogo zajedničkih interesa te moramo ojačati našu suradnju za bolju budućnost. Jedan od glavnih problema naših država je i depopulacija, stoga moramo uložiti dodatne napore kako bismo unaprijedili ekonomsko blagostanje našeg stanovništva i poboljšali privlačnost regije kroz razne aktivnosti i blisku suradnju u području infrastrukture, zelene tehnologije, a posebno „plave ekonomije“. Hrvatska i Italija imaju puno toga zajedničkog – sličnu kulturu, težnje, ali i probleme. Stoga moramo bolje surađivati kako bismo bili još uspješniji. Danas smo zajedno dio EU-a, Eurozone i Schengena, stoga imamo puno prilika i prigoda za napredak i u idućem investicijskom ciklusu koje će podupirati Unija putem poticaja kroz programe oporavka i otpornosti. Zajedno možemo ostvariti značajne uspjehe za dobrobit našeg stanovništva.', zaključio je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb.

Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb na Forumu Verso Sud, Foto: www.ambrosetti.eu

Strateška važnost mediteranskog područja, koje spaja Europu, Afriku i Aziju, neupitna je. Prostor je to na kojem se isprepliću četiri glavna geoekonomska područja, ono Europske unije, Afričkog kontinentalnog područja slobodne trgovine (AfCTA), Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) te Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP).

Istovremeno Mediteran i prostor sredozemnog mora, iako pokriva samo 1% površine svjetskih mora, čini 20% pomorskog prometa te 27% globalnih usluga kontejnerskog prijevoza. Mediteranske pak zemlje čine 9,7% svjetskog BDP-a, a zajedno imaju 550 milijuna stanovnika.

Upravo stoga, a u kontekstu velikih geopolitičkih promjena i sigurnosnih izazova koji su trenutno u tijeku, zemlje koje izlaze na Mediteran uključujući Hrvatsku i južnu Italiju mogu igrati odlučujuću ulogu u budućim razvojnim ciljevima ove makroregije, a potencijalnim problemima mogu se suprotstaviti jedino zajedničkim naporima te kao homogena cjelina.

U tom novom geoekonomskom okviru koji trenutno nastaje, južna Italija te uz nju potencijalno i Hrvatska, mogle bi postati središte mediteranskog rasta, inovacija i suradnje, pozicioniravši se kao svojevrsna kontinentalna platforma koja spaja Europu, Aziju i Afriku.

I ove je godine događaj ugostio vodeće predstavnike vlade i institucija te talijanskih i tvrtki iz više od dvadeset zemalja šireg mediteranskog područja. Tijekom dva dana raspravljalo se o umrežavanju za nove inicijative i konkretnim prijedlozima za promicanje strateškog razvoja te rasta južne Italije i mediteranskih zemljama.

Predstavljen je i Indeks održivog razvoja Mediterana (MSDI), inovativni alat praćenja koji je jedinstven i sveobuhvatan za pozicioniranje zemalja unutar navedenog prostora. MSDI Indeks rezultat je analize koja uzima u obzir 24 ključna pokazatelja uspješnosti (KPI), za ukupno više od 15 600 anketiranih podataka, agregiranih u četiri domene analize, ekonomsku, financijsku, inovacijsku, te kulturu i društvo. Ključni indeksirani pokazatelji odnose se i povezani su s ciljevima održivog razvoja definiranim od strane Ujedinjenih naroda (SDG).

Temeljem tog indexa, Hrvatska je zauzela visoko 8 mjesto među dvadeset država, pri čemu ne zaostaje puno za vodećim zemljama poput Španjolske, Italije, Izraela, Portugala, Slovenije ili Grčke.

Forumu Verso Sud, Foto: www.ambrosetti.eu

Istodobno je tijekom Foruma predstavljeno i novo izdanje 'Bijele knjige' koja stvara paradigmu i razvojnu agendu, te čiji je fokus upravo pozicioniranje i novo središnje mjesto, odnosno međunarodna uloga južne Italije i proširenog Mediterana kao ključne makroregije za globalnu relevantnost te glavne geoekonomske i društvene izazove.

Temeljem dubinske socio-ekonomske analize, novo izdanje Bijele knjige identificira glavni razvojni potencijal za južnu Italiju i u vezi s mediteranskim zemljama, kako bi se predložio strateški smjer koji može pomoći u tumačenju i rješavanju glavnih izazova i problema, koji će sada i u budućnosti uključiti Italiju i cijelu Europu.

Definirana četiri strateška opskrbna lanca za rast južne Italije kao središta puta prema mediteranskom rastu i suradnji, a u čemu se bez problema može prepoznati upravo i Hrvatska jesu, energetski sektor, pomorsko gospodarstvo, proizvodno industrijska specijalizacija u novim globalnim lancima vrijednosti te naravno turistički sektor kao katalizator daljnjeg regionalnog rasta.

Jasno je kako Mediteran, južna Italija pa time ni Hrvatska godinama naslijeđene probleme ne mogu riješiti zamahom čarobnog štapića. Potrebno je poboljšati potencijal cijelog mediteranskog područja, desezonalizirajući tokove i stvarajući održivu turističku industriju, potičući ulaganja i partnerstva s nacionalnim i međunarodnim igračima.

Upravo unutar mediteranskog konteksta sa jasnom strategijom, usmjerenom na glavne izazove našeg vremena, zelenu i digitalnu tranziciju, ali i demografiju i teritorijalnu koheziju, ekonomski i gospodarski rast u koji su uključeni svi, vlada, poslovni, socijalni partneri, neće izostati. Pritom neosporno jačaju i uloge svih mediteranskih država u novom geopolitičkim kontekstu.

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
SVIBANJ
25
2023
<
>
  • Preko 13.000 izbjeglica stiglo u Armeniju, u eksploziji goriva 20 poginulih
    Preko 13.000 izbjeglica stiglo u Armeniju, u eksploziji goriva 20 poginulih
    Egzodus tisuća Armenaca iz Gorskog Karabaha nastavlja se gotovo tjedan dana nakon munjevite invazije Azerbajdžana na ovu kavkasku enklavu pretežno naseljenu Armencima, a za danas je u Bruxellesu zakazan sastanak predstavnika dviju strana.
    25.05.2023.
  • Ukrajina tvrdi da je ubila zapovjednika ruske crnomorske flote
    Ukrajina tvrdi da je ubila zapovjednika ruske crnomorske flote
    “Trideset i četiri časnika, uključujući zapovjednika ruske Crnomorske flote, poginulo je nakon udara”, objavile su ukrajinske specijalne snage na Telegramu, ne navodeći za to dokaze.
    25.05.2023.
  • Egzodus Armenaca iz Karabaha, Erdogan se sastaje s Alijevim
    Egzodus Armenaca iz Karabaha, Erdogan se sastaje s Alijevim
    Gotovo tri tisuće izbjeglica iz Gorsko Karabaha ušlo je u Armeniju do ponedjeljka ujutro nakon munjevite ofenzive susjednog Azerbajdžana otvarajući niz pitanja o kojima će predsjednik te zemlje razgovarati s turskim kolegom Tayyipom Erdoganom.
    25.05.2023.
  • Na sjeveru Kosova mirno, ali napeto, na terenu istražitelji
    Na sjeveru Kosova mirno, ali napeto, na terenu istražitelji
    Dan nakon oružanog sukoba skupine naoružanih Srba i kosovske policije u kojima je ubijen jedan policajac i trojica napadača, svi prilazi selu Banjska su blokirani, dva granična prijelaza na sjeveru su zatvorena, a Priština je na teren uputila istražitelje
    25.05.2023.
  • Novi ruski napad na Odesu
    Novi ruski napad na Odesu
    Jedna je osoba ranjena dok se bilježe nove štete na lučkoj infrastrukturi u ruskom napadu na Odesu.
    25.05.2023.
  • Kurti je krivac
    Kurti je krivac
    Odbacio je odgovornost službenog Beograda za samoorganiziranje Srba "koji su se pobunili jer više ne žele trpjeti Kurtijev teror". Također je osudio i ubojstvo kosovskog policajca te je izrazio sućut obiteljima svim poginulima.
    25.05.2023.
  • Četiri mrtva u sukobima na Kosovu
    Četiri mrtva u sukobima na Kosovu
    Kosovska policija objavila je da su jedan policajac i trojica od približno 30 napadača poginuli u pucnjavi oko sela Banjska.
    25.05.2023.
  • Borrell poziva na mir
    Borrell poziva na mir
    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell osudio je u nedjelju “gnusni i kukavički" teroristički napad na pripadnike kosovske policije i pozvao na ponovnu uspostavu mira i stabilnosti.
    25.05.2023.
  • Više od 120.000 Armenaca napušta Karabah
    Više od 120.000 Armenaca napušta Karabah
    Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je u obraćanju naciji da je država spremna prihvatiti etničke Armence iz Gorskog Karabaha nakon što je tamošnje vodstvo najavilo napuštanje pokrajine.
    25.05.2023.
  • Armenski borci počeli predavati oružje
    Armenski borci počeli predavati oružje
    Nakon sporazuma o prekidu vatre dogovorenog u srijedu, prvo oružje i vojna oprema predani su pod nadzorom ruskih vojnika u regiji sukoba na Južnom Kavkazu. Do sada je došlo do dva kršenja prekida vatre, ali nitko nije ozlijeđen, prenosi agencija dpa.
    25.05.2023.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam