"Vođeni su razgovori između kancelarskog ureda i vodstva ureda Angela Merkel koji se odnose na to da se shodno potrebama prilagodi broj zaposlenih u ovom uredu", prenose njemački mediji interni dopis ministarstva financija.
Nadalje se ukazuje na to da ured bivše kancelarke postoji ne zbog "statusnih razloga" nego za "ispunjavanje obveza koje su proistekle iz kancelarskog mandata kao i novonastalih dužnosti". Ističe se kako je, kada je funkcija ureda u pitanju, "isključena upotreba u privatne svrhe kao i za ostvarenje dodatnih prihoda". Nadoknađivanje putnih troškova dolazi u obzir samo ako bivša kancelarka putuje po nalogu i u svrhu interesa SR Njemačke", stoji u dopisu ministarstva financija proračunskom odboru Bundestaga. U dopisu se ne navodi o kojem je konkretno putovanju riječ.
Nadalje se također kritizira preveliki broj zaposlenih u uredu. Prema zakonu iz 2019. Bundestag bivšim predsjednicima vlade financira maksimalno pet zaposlenih: voditelja ureda, dva službenika, tajnika i vozača. Nakon pet godina se broj smanjuje na četiri osobe.
Ured bivše kancelarke Angele Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU) trenutno zapošljava devet službenika. Zaposleni u uredu bivših kancelara nalaze se na platnoj listi kancelarskog ureda.
Početkom godine ured bivšeg kancelara Gerharda Schroedera je privremeno zatvoren nakon što su Schroedera, zbog njegovog prijateljskog stava prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, napustili svi zaposleni. Bivši kancelar (Socijaldemokratska stranka Njemačke) je protiv te odluke pokrenuo tužbu pred upravnim sudom.
Političarka stranke Ljevica Gesine Loetzsch traži ukidanje prakse financiranja ureda za bivše predsjednike vlade.
"Mi ne bismo trebali financirati taj doživotni dvorski aparat. Ako bivši kancelari i kancelarke zaista obavljaju neke poslove u interesu SR Njemačke, ti troškovi se mogu lako posebno nadoknaditi", rekla je Loetzsch.
