Metsola u svoj prvi službeni posjet Hrvatskoj kao predsjednica Europskog parlamenta (EP) dolazi 19. i 20. lipnja na poziv predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
"Moj posjet dolazi u trenutku kada zaista možemo slaviti postignuća Hrvatske otkad je postala članicom EU. Fantastične odluke ove godine o ulasku u šengenski prostor i eurozonu. Stoga će moja poruka biti: budite ponosni na postignuća svoje zemlje", kazala Metsola u razgovoru za Hinu u Strasbourgu. Ona će u ponedjeljak razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem, sudjelovati na konferenciji o desetogodišnjici hrvatskog članstva u EU i razgovarati s mladima. U utorak će se sastati s Jandrokovićem i govoriti saborskim zastupnicima.
"Hrvatska je u samom srcu Europske unije. Možete vidjeti i osjetiti opipljiv učinak i transformacijski učinak članstva u EU-u, a to bi vas trebalo navesti da sa zadovoljstvom glasate na europskim izborima sljedeće godine. Hrvatska mjesta u Europskom parlamentu popunite proeuropskim političarima koji stvarno žele pogurati svoju zemlju naprijed", rekla je. Europski parlament je prošlog tjedna, godinu dana prije europskih izbora 6. do 9. lipnja 2024. godine, objavio rezultate proljetnog Eurobarometra koji pokazuju povećani interes građana za te izbore i svijest o njima.
Spremnost da se glasa, međutim, varira širom Europe. Porastao je interes za izbore u zapadnim članicama, ali je i dalje uočljivo manji u istočnim članicama Unije.
"Morat ćemo vidjeti što će se dogoditi iduće godine, ali sigurno je da je ovih pet godina stvorilo veći interes i rezultati Eurobarometra možda su posljedica činjenice da smo bili nevjerojatno jedinstveni. Ustanovili smo, primjerice, mehanizama za oporavak i otpornost i bez EU-a teško bi prebrodili pandemiju", ocjenjuje Metsola.
Kako je bilo moguće Rumunjskoj i Bugarskoj reći 'ne'?
Slabiji interes za europske izbore u istočnim zemljama čelnica Parlamenta tumači i nekim odlukama proteklih godina, poput one da se u šengenski prostor još ne prime Rumunsjka i Bugarska. "Odluka da Rumunjska i Bugarska ostanu izvan odmah je utjecala na to da te se zemlje osjećaju diskriminirajuće".
Metsola ih razumije. "Kako možete tim zemljama, koje su prednjačile u prihvaćanju stotina tisuća ukrajinskih izbjeglica, možete reći ne? Rumunjska je mijenjala širine željezničkih tračnica kako bi se uvozili ukrajinski proizvodi i žitarice ili izvozili očajnički potrebni resurse kako bi se Ukrajina mogla braniti. Onda joj se kaže, ne, molim, pričekajte još malo".
Metsola ocjenjuje ističe kako je Europski parlament mjesto na kojem svi građani EU-a mogu izravno utjecati na europske politike, ali naglašava da komunikaciju s građanima treba prilagođavati potrebama i interesima svake zemlje.
"Ja ne pravim razliku između starih i novih zemalja. Idem u svaku zemlju, razgovaram s mladima i kažem im da nam sude po rezultatima. Europski parlament je mjesto gdje imate izravan utjecaj. Ne ostavljajte ga u rukama drugih".
Metsoli će ovo biti peti izbori za EP i zna koji argumenti prolaze, a koji ne.
"Ono što funkcionira u Švedskoj, možda neće u Hrvatskoj. Radije skrojite kampanju kako bi hrvatski građani osjetili da je ne samo njihov interes nego i njihova odgovornost glasati", sugerira Metsola.
Nema podjele na stare i nove
Smatra i kako osjećaj podjele između starih i novih članica više nema uporišta u stvarnosti.
"Hrvatska, kao najnovija članica, već je deset godina tu. Nama se čini kao da je tu oduvijek", kazala je.
Metsola, malteška eurozastupnica iz redova Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ, izabrana je za predsjednicu EP-a u siječnju 2022. kao treća žena na čelu tog tijela EU-a.
Iako je iz članice koja ima samo šest zastupnika, Metsola je čvrstu potporu dobila u svojem klubu Europske pučke stranke (EPP), najbrojnijem u parlamentu, te potom u prvom krugu izbora.
Zastupnici iz manjih članica, poput Malte i Hrvatske, možda se nalaze u zahtjevnijem položaju u odnosu na velike, ali se to ne održava i na njihove rezultate, primjećuje Metsola.
"Moja analiza nakon 19 godina u europskoj politici jest da male zemlje zaista mogu uspješno predsjedati jer ste, prije svega, navikli raditi dvostruko, trostruko ili deset puta teže nego veće zemlje. I zato što možete uskladiti različite interese i veće zemlje vam vjeruju. Isto vrijedi i za Europski parlament. Ako dolazite iz manje zemlje povjereni su vam veliki dosjei, jer više radite i uspjeli ste pronaći većinu i ispregovarati"", kazala je.
"Mislim da trebamo biti ponosni na ono što su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu uspjeli napraviti, kao i na ulogu koju, bez obzira na to koliko je izaslanstvo malo ili veliko, oni preuzimaju u svojim političkim skupinama", kaže Metsola.
Zastupnici u Europskom parlamentu prinuđeni su pomirivati nacionalni interes i očekivanja birača u domovini s interesima paneuropskih grupacija i klubova kojima pripadaju. Metsola ocjenjuje da su zastupnici manjih članica i u tome uspješni.
"Rekla bih da je možda lakše ako ste velika delegacija iz veće zemlje utjecati i staviti na stol poziciju te zemlje kao dominantnog faktora za pojedinu skupinu. Ali ono što sam vidjela kao desetogodišnji član Europskog parlamenta jest - ako okupite sve male delegacije zajedno, one su zajedno brojnije od većih delegacija", rekla je.
EP nije dovoljno 'seksi'
Države članice izravno sudjeluju donošenju odluka u Vijeću EU-a no o velikom broju zakona koji dospijevaju u nacionalne parlamente kao suzakonodavac prethodno odlučuje i Europski parlament.
Metsola primjećuje da ta činjenica nije doprla do dijela birača.
"Prošlog petka imali 10.000 mladih ljudi u ovoj kući iz cijele Europe, koji s optimizmom i nadom gledaju u budućnost i ono što im Europa predstavlja kao potencijal. Bilo je nevjerojatno. Kad sam otišla, pomislila sam, kako mogu doprijeti do ostatka?", zapitala se.
Zaključila je da "moramo biti više prisutni na terenu, da naša komunikacija ne bude previše komplicirana, da trebamo i učiti".
"U Europskom parlamentu glasa se o klimatski najambicioznijim prijedlozima, o najavangardnijem aktu o umjetnoj inteligenciji, a kad govorimo o migracijama i rješenjima za EU počinjemo ovdje. O tome se ne izvještava dovoljno jer nije dovoljno 'seksi'. To je naš posao, ali bih vas zamolila da nam pomognete da to shvate i oni koji nisu bili ovdje prošli petak. Da, mi moramo biti puno bolji. I optimistična sam da hoćemo".
Hvatamo bika za rogove
Kao primjere politika u kojima je Europski parlament preuzeo vodeću ulogu pred drugim institucijama EU-a navodi politiku prema Ukrajini i proširenju, ali i odgovore na korupcijske skandale i pitanja vladavine prava u članicama..
"Prije svega, što se tiče vladavine prava, da nije bilo Parlamenta, ne bismo imali vladavinu prava, mehanizam uvjetovanja u odonsu na obveze ili prava nacionalnih država članica da mogu primati sredstva kako bi kako bi imali ekonomski oporavak nakon pandemije", naglasila je.
"Što se tiče Ukrajine, bili smo prva institucija koja je zatražila status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju. Revolucionirali smo naše postupke donošenja odluka tamo gdje smo trebali učinkovito djelovati. Na primjer, u opskrbi streljivom. Mi smo ti koji primjenjuju pravila koja se nikad prije nisu primjenjivala", dodaje s ponosom.
"Povjerena mi je odgovornost da donosim i teške odluke. I zato, kada nas je u prosincu pogodio korupcijski skandal, imala sam izbor ili ne učiniti ništa ili stvarno implementirati sva pravila, bilo ona koja se nisu provodila ili pravila koja još nemamo.
"Mislim da bismo trebali biti ponosni na to da nas se može suditi po tome što smo imali hrabrosti uhvatiti bika za rogove. Puno puta mi je rečeno da zastanemo, pustimo vrijeme da prođe, zaboravit će se. . Ja to ne radim", naglasila je Mestola i dodala da je ovo mandat za koji želi da bude zapamćen kao onaj koji se suočio s nedaćama, ali je hrabro, ispravno i odlučno tražio rješenja koja nisu pronađena desteljećima.
"I našli smo ih", rekla je.
Alen Kozina
