Nekoć je u mladih kod odabira studija uglavnom prevladavao kriterij “ja to volim”, a danas se rukovode, osim interesom za određeno područje, i korisnošću studija, odnosno mogućnošću zapošljavanja, visinom plaće i ugledom zanimanja te trudom koji će uložiti da bi diplomirali.
U tome ih podržavaju i roditelji jer, kako je rekla jedna studentica farmacije: “O da, uvijek je bilo ‘ne moraš se onda mučiti kao mi i lijepo imaš svoj posao’, dobru plaću s fakultetom i jednostavno olakšam samoj sebi život i tako.”
Najbolji i najambiciozniji mladi odlaze, pak, na strana sveučilišta svjesni da Hrvatska, a ni naši poslodavci, ne mogu konkurirati stranima po istraživačkim projektima, tehnologijama i poslovima pa “odljev mozgova” još ostaje hrvatska stvarnost.
Istraživanje “Kako studenti i studentice biraju studije? Kvalitativno istraživanje motivacijskih, rodnih i kontekstualnih čimbenika odabira”, objavljeno u časopisu Sociologija i prostor, Ivane Pikić Jugović i Branislave Baranović sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja pokazuje da su glavni motivacijski utjecaji kod odabira studija interes mladih za određeno područje, percipirana korisnost studija, percepcija uloženog truda...
Inače, među prvih deset studija prema broju prvih izbora ovogodišnjih maturanata prvi je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, zatim Medicinski te Arhitektonski u Zagrebu, slijede ekonomija, psihologija, logopedija, farmacija, kineziologija, stomatologija te pravo na desetom mjestu.
