Kako piše Večernji list, ograničena raspoloživost tih sve traženijih lijekova, za koje se količina sirovine u pandemiji dodatno smanjila, izazov je većini europskih zemalja koje nisu samodostatne. Uvoze lijekove proizvedene iz plazme prikupljene u SAD-u i nekolicini europskih zemalja koje dopuštaju da se donorima plazme plaća.
Kako bi ostvarila načelo samodostatnosti za lijekovima iz ljudske plazme (kao što smo samodostatni kad je riječ o krvnim pripravcima), Hrvatska bi godišnje trebala prikupiti više od 50 tisuća litara plazme za frakcioniranje, a to je više no dvostuko od danas raspoloživih količina.
Nacionalnim programom opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2023 - 2026. predviđa se racionalizirati potrošnju krvnih pripravaka i lijekova iz plazme, a da to ne bude na štetu pacijenata te smanjiti pritisak na ubrzanu potrebu prikupljanja velikih količina plazme postupkom plazmafereze. Kao druga mjera predviđa se povećati broj darivatelja plazme.
Predložene mjere naišle su na ozbiljne stručne kritike. Inače, samo su četiri zemlje u EU samodostatne: Austrija, Njemačka, Češka i Mađarska. I sve četiri daju novčanu naknadu donorima.
Na iste se primjere pozivaju i iz Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva (HDFEZ).
– Ciljano povećanje količine prikupljanje plazme mjerama iz prethodnog planskog razdoblja nije ostvareno, a količina plazme za frakcioniranje stagnira. Stoga je nužno uvesti nove modele prikupljanja plazme u RH kakvi postoje u uspješnim zemljama EU – navodi dr. Csaba Dohoczky u ime HDFEZ, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
