Pribroje li se tomu daleko masovnije kvote na javnim sveučilištima, kao i manjinske kvote na privatnim studijima, ukupan broj slobodnih mjesta za jesen je 13.625.
Službeni podaci pokazuju da je 13 javnih veleučilišta za ovu sezonu planiralo upis 4263 kandidata u prvu godinu studija, a pravo upisa ostvarilo je njih 2163.
Situacija na devet javnih sveučilišta također je apsurdna - na kvotu od 30.557 upisnih mjesta pravo upisa steklo je tek 21.625 učenika.
Valja očekivati ponavljanje dugogodišnjeg scenarija, da zbog 'napumpanih' kvota nakon dva kruga upisa ostaje nepopunjeno oko deset tisuća predviđenih mjesta. Pritom raste broj studijskih programa: prije deset godina učenici su mogli birati mjesto među 661 studijskim programom, a ove godine je riječ o 922 programa. Paralelno, raste broj studija s nula do tri upisana studenta: lani je bila riječ o 40 studija, godinu prije 31.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, među javnim fakultetima koji na neke od svojih studija nije uspio primiti nijednog studenta ponovo se našao Metalurški fakultet u Sisku. Za metalurgiju i njezine smjerove metalurško inženjerstvo i industrijska ekologija bio je predviđen upis 58 studenata. Prijavilo ih se 13, a pravo upisa nije ostvario nitko.
Ista situacija događa se sa stručnim studijem poljoprivreda krša/ stočarstvo krša na javnom Veleučilištu Marko Marulić u Kninu: planirali su upis 30 studenta, prijavila se tri, nijedan nije ostvario pravo upisa. Na njihovu stručnom studiju prehrambena tehnologija umjesto ambiciozne kvote od 60 studenata ispala je nula (18 prijavljenih).
Ni na Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću nije bolje - na kvotu od 30 mjesta na stručnom upravnom studiju u Otočcu prijavilo se šest studenata, jedan je ostvario mogućnost upisa.
Sličnih je primjera niz i na sveučilišnoj razini, pokazuje statistika AZVO-a: redovni zagrebački studij tekstilne tehnologije i inženjerstva (smjer industrijski dizajn tekstila i odjeće), npr., umjesto 35 studenata nema nikoga.
