Hrvatska je prvog dana 2023. postala članica eurozone, ali prelazak s kune na euro nije prošao bez problema.
"Nažalost, nakon 1. siječnja su neki naši gospodarski subjekti iskoristili to vrijeme za povećanje cijena pojedinih proizvoda i usluga. Vlada je brzo reagirala i pokrenula inspekcije. Naša uloga, kao i uloga nevladinih udruga, je zaštita potrošača", rekao je Plenković.
"Energetska kriza, kriza s cijenama hrane, inflatorni pritisci posvuda: to je na neki način poremetilo put koji je bio dobro uspostavljen i trebao se dogoditi bez ikakvih problema", dodao je.
Osim prihvaćanja nove valute, Hrvatska je ušla u šengen i ukinula kontrole na 73 granična prijelaza.
"Ljudi su stvarno oduševljeni što više nema graničnih kontrola na prijelazima između Hrvatske i Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Sedamdeset i tri granična prijelaza sada su bez policije i bez carine. To znači da ljudi slobodno idu na zapad ili na sjever Europe. To znači manje troškova, a više turista u Hrvatskoj. Osamdeset i dva posto turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruju ljudi koji dolaze iz šengenskog prostora. Ovo će biti velika ekonomska korist", istaknuo je Plenković za Talking Europe.
Dodao je da Hrvatska može biti poticaj svojim susjedima. "Čuvat ćemo vanjsku šengensku granicu jednako učinkovito kao što smo čuvali vanjsku granicu EU-a. Obveze su veće, a čini se da je sve u najboljem redu. Želim reći da naš primjer i naši iskoraci trebaju biti poticaj drugim zemljama jugoistočne Europe", rekao je premijer.
Zapadnobalkanskom rutom prošle godine je prošlo 30.000 ilegalnih migranata, a Hrvatska je spremna odgovoriti na problem ilegalnih migracija, tvrdi premijer.
"Imamo više od 6500 policajaca koji provode kontrole. Financirali smo dosta tehničke opreme kako bismo bili spremni kontrolirati i sprječavati ilegalne migracije", rekao je.
Hrvatska neće obučavati ukrajinske vojnike - "povijesno pogrešan izbor"
Premijer je emisiji komentirao i odluku hrvatskih saborskih zastupnika o odbijanju prijedloga da se Hrvatska pridruži misiji Europske unije za potporu ukrajinskoj vojsci. Vladi su bila potrebna 24 oporbena glasa da bi prijedlog prošao.
"Te političke snage odgovorne su za povijesno pogrešan izbor. Mi, kao vlada, nećemo oklijevati reći im to u svakoj prilici. Odgovornost nije naša, nego onih zastupnika koji nisu uspjeli biti na pravoj strani povijesti", smatra Plenković.
Premijer je rekao da je sudjelovanje Hrvatske u misiji moglo biti nastavak pomoći Ukrajini.
"Apsurd je što je Hrvatska već pružila opsežnu vojnu pomoć Ukrajini, kao i političku, diplomatsku, tehničku i gospodarsku pomoć. Stoga je sudjelovanje naših časnika i instruktora u misiji koja će se odvijati u Njemačkoj ili Poljskoj moglo biti dodatak onome što smo dosad radili", dodao je.
