Kada počinje rat? Kada uistinu počinje? Pogotovo danas, u digitalnom dobu kibernetičkih napada? „Ako bi ruska podmornica napala i potopila njemačku korvetu, rekli biste da je to rat“, kaže Zenke Mararens, pukovnik Bundeswehra i vojni strateg. „Ali što ako bi na tom brodu u zupčanike bila ubačena metalna piljevina, pa brod više ne bi bio operativan: je li to onda rat?“
Mararens je stručnjak zahibridne prijetnje. Na jesenskom savjetovanju Savezne kriminalističke policije (BKA) u Wiesbadenu on raspravlja s njemačkim i međunarodnim sigurnosnim stručnjacima o izazovima budućnosti. Njegov scenarij sabotaže operativne sposobnosti njemačkog ratnog broda je stvaran: incident se dogodio u siječnju 2025. na korveti „Emden“, neposredno prije njezina preuzimanja u sastav njemačke mornarice.
Europa doživljava stalni porast hibridnih napada. Vojska, policija, političari i znanstvenici upozoravaju na sigurnosnoj konferenciji: situacija je ozbiljna.
Zbor upozorenja je jednoglasan. „Vidimo intenzivno zaoštravanje situacije“, rezimira potpredsjednica njemačke unutarnje obavještajne službe Silke Wilms. „Njemačka je svakodnevno meta hibridnih napada“, naglašava njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU). „Demokracija je pod pritiskom – iznutra i izvana“, upozorava direktor Savezne kriminalističke policije Holger Münch.
Stres-test za demokraciju
Snagu napada na otvoreno društvo ministar Dobrindt naziva „stres-testom za demokraciju". Režim Vladimira Putina, čini se, napada na širokom frontu. „Imamo kibernetičke napade, zaobilaženje sankcija, podmetanje požara – sve to doživljavamo u razmjerima kakve nikada ranije nismo vidjeli“, naglašava Silke Wilms iz Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka.
Poseban izazov: pravno je često teško dokazati tko stoji iza pojedinačnih napada. Policiji i obavještajnim službama najčešće nije jasno radi li se o ruskom napadu, lošoj infrastrukturi ili kriminalnom djelu. Tek usporedba sa sličnim incidentima obično daje jasniju sliku. Rusija svjesno djeluje u sivoj zoni, što otežava odgovor napadnutih država.
Ministar Dobrindt: „Možemo i mi remetiti i uništavati“
Prema procjeni sigurnosnih službi, Rusija sve češće koristi jeftine operacije. „To se sada provodi putem takozvanih 'agenata niske razine'", objašnjava šef Savezne kriminalističke policije Holger Münch u intervjuu za DW. „Kroz unajmljene osobe koje često ni ne znaju za koga rade – i koje to rade za malo novca."
Počinitelji su uglavnom mladi muškarci u teškim životnim okolnostima, s kriminalnom prošlošću, koji su u Njemačku doselili iz država bivšeg Sovjetskog saveza. Za mali iznos unajmljuju ih, na primjer, preko ruske društvene mreže Telegram. Ministar Dobrindt najavljuje da će Njemačka pooštriti svoj odgovor na napade: „Tko nas napadne u kibernetičkom prostoru, mora biti svjestan: mi ćemo se ubuduće braniti! Možemo i remetiti i uništavati.“
Što to konkretno znači? Šef BKA Münch kaže za DW: „To radimo od 2021. Tada se podigla velika pozornost kada smo s međunarodnim partnerima isključili najagresivniji malver 'Emotet'.“ Njega su kibernetički kriminalci slali institucijama i kompanijama – s ciljem da im sruše IT sustave ili iznude otkupninu.
U međuvremenu je Savezna kriminalistička policija znatno proširila svoje kapacitete za borbu protiv kibernetičkih napada kako bi mogla ciljano uzvratiti, kaže Münch. „Ne radimo to sjekirom – radimo to skalpelom. Znamo na kojim serverima se nalaze podaci počinitelja i te podatke možemo brisati ili mijenjati.“ Čak i ako kriminalni nalogodavci širom svijeta unajmljuju stotine ili tisuće servera – BKA ih može onesposobiti.
U borbi protiv hibridnih prijetnji, njemačka vlada je ovog tjedna odlučila: ubuduće će Bundeswehr smjeti obarati dronove na teritoriju Njemačke. To je ranije bila isključiva nadležnost policije. Policija pak planira osnivanje dodatnih „jedinica za dronove".
Opasnost iznutra: demokracija u povlačenju
Ali politiku i sigurnosne stručnjake ne brinu samo ruski dronovi, zapaljive naprave i dezinformacije. Veliki izazov predstavlja i to što njemačko društvo sve manje vjeruje vlastitim demokratskim institucijama. Ovaj gubitak povjerenja pojačan je digitalnom stvarnošću: lažne vijesti, dezinformacije, neistine o institucijama i nositeljima mandata – sve to je potaknuto složenim, širokim ruskim kampanjama dezinformiranja. Njihov cilj, prema sigurnosnim službama, jest destabilizacija Njemačke i Zapada – hibridnim ratovanjem.
U tom kontekstu pozornost je često usmjerena i na Alternativu za Njemačku (AfD). Kada je nekoliko zastupnika AfD-a najavilo putovanje na rusku propagandnu konferenciju u Sočiju, političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Roderich Kiesewetter optužio ih je da se pretvaraju u instrument hibridnog rata Rusije protiv Njemačke i Europe. AfD neprestano privlači pozornost svojom bliskošću s Putinom.
„AfD otvoreno pokazuje svoju bliskost s Putinom i ponaša se kao njemačka Putinova stranka“, rekao je ministar unutarnjih poslova Dobrindt u intervjuu za Handelsblatt. Ministar unutarnjih poslova Tiringije otišao je još dalje – izrazivši sumnju da AfD možda špijunira za Rusiju.
Obrana Njemačke
Ono što povezuje mnoge članove AfD-a i Putina jest odbacivanje modernog, raznolikog doseljeničkog društva. Zabrinut je i šef BKA, koji upozorava da bi AfD 2026. mogao ući u vlast u pojedinim saveznim pokrajinama – čime bi dobio pristup i sigurnosnim službama. Da bi Njemačka ostala otporna na napade, vojni strateg i pukovnik Bundeswehra Zenke Mararens poručuje: hibridno ratovanje mora se promatrati kao opći društveni izazov.
Mararens se zabrinjavajućim trendovima na sigurnosnoj konferenciji suprotstavio apelom: „Nikada nije postojala bolja Njemačka. Hajdemo je i dalje zajedno braniti!“
