Dok se priprema za ključni sastanak u Washingtonu sljedećeg tjedna, Orban balansira između dviju sila za koje tvrdi da predstavljaju globalnu "mrežu koja se protivi ratu". "Jedna moći koju predvodi američki predsjednik i jedna duha koja se nalazi ovdje sa Svetim Ocem", izjavio je jučer nakon susreta s papom Leom u Vatikanu, piše BBC.
U središtu napetosti novi je američki pritisak na Mađarsku i Slovačku da se hitno riješe ovisnosti o ruskoj nafti, što je Trumpov najnoviji potez u nastojanju da prisili Rusiju na okončanje rata u Ukrajini. Upitan je li Trump otišao predaleko uvodeći sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Orban je kratko odgovorio: "s mađarskog gledišta, da".
Orban je veliku ovisnost svoje zemlje o ruskim energentima vješto koristio za vlastite ciljeve: kao oružje protiv Bruxellesa, sredstvo za održavanje dobrih odnosa s Moskvom te kao ključnu platformu za predstojeće izbore u travnju, na kojima biračima obećava "jeftinu rusku energiju". U stvarnosti, Mađari plaćaju gorivo skuplje od građana Hrvatske, zemlje koja je neovisna o ruskim energentima.
Iako se predstavlja kao siguran izbor u nesigurnom svijetu, Orban zaostaje u većini anketa, ponajviše zbog meteorskog uspona oporbenog čelnika Petera Magyara.
Udarac Orbanovim planovima
Situaciju dodatno kompliciraju i opetovani ukrajinski napadi dronovima na naftovod Družba, koji su ljetos nakratko prekinuli opskrbu Mađarske. Visoki mađarski dužnosnici mjesecima su sugerirali da bi rat mogao završiti do kraja godine, što se činilo nerealnim sve dok nije objavljena vijest o planiranom summitu Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti.
Međutim, Orbanovi planovi počeli su se urušavati 21. listopada, kada je Bijela kuća objavila da je summit otkazan. Njegova se vlada nadala prizoru u kojem bi mađarski premijer stajao na balkonu Karmelićanskog samostana uz bok Trumpu i Putinu, pitajući se kako bi birači mogli glasati protiv tako međunarodno uspješnog vođe. Unatoč otkazivanju, Orban i dalje ustraje na tome da će se sastanak održati i da je to samo pitanje vremena.
Hoće li Mađarska slijediti češki primjer?
Najveći problem koji narušava američko-mađarske odnose jest nafta. Mađarska je 2024. čak povećala uvoz nafte putem naftovoda Družba, a 23. listopada, baš dok se Orban obraćao pristašama, SAD je objavio sankcije ruskim naftnim divovima Lukoilu i Rosnjeftu. Udio ruske nafte u mađarskom uvozu porastao je sa 64 % u 2020. na 80 % 2024. godine.
Mađarska vlada tvrdi da kao zemlja bez izlaza na more nema alternativu jeftinim kopnenim naftovodima. Dodatni je problem što su njezina glavna rafinerija u Százhalombatti i slovačka rafinerija Slovnaft, obje u vlasništvu MOL-a, prilagođene za preradu ruske nafte tipa Urals, koja ima veći udio sumpora od nafte Brent.
Ipak, mađarske tvrdnje da promjena nije moguća potkopava primjer Češke. Ta zemlja, također bez izlaza na more i slične veličine, znatno je ulagala u Transalpski naftovod do talijanske luke Trst nakon ruske invazije na Ukrajinu. Prilagodili su svoje rafinerije i u travnju 2025. ponosno objavili da više ne primaju ni kap ruske nafte.
Odluka je na Orbanu
Energetski stručnjaci ističu da mađarski MOL tiho prilagođava svoju tehnologiju, no nedostaje politička volja vlade da se prebaci na naftovod Adria iz hrvatske luke Omišalj. Postoje i sporovi između hrvatskog Janafa i MOL-a oko kapaciteta naftovoda.
Tijekom sastanka sljedećeg tjedna, Trump će od Orbana zatražiti da pokaže političku volju za odvikavanjem od ruskih energenata. Matt Whitaker, američki veleposlanik pri NATO-u, izjavio je za Fox News da Mađarska još "nije poduzela nikakve aktivne korake" i obećao američku pomoć Mađarskoj i Hrvatskoj da se to ostvari.
Za Orbana bi to bila teška odluka. Nakon što je godinama tvrdio da Mađarska ne može preživjeti bez ruske nafte i plina, nagli zaokret značio bi gubitak obraza pred biračima. No, njegov stari prijatelj Donald Trump poznat je po tome da voli sklapati dogovore. Orban će uskoro saznati koliko uvjerljiv američki predsjednik može biti.
