Međunarodni sajam knjiga Interliber, na kojem će uz brojna događanja svoja izdanja na 13 tisuća četvornih metara ponuditi više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, otvoren je u utorak na Zagrebačkom velesajmu.
Na 46. Interliber, našem najvećem sajmu knjiga, kao i svake godine na Zagrebačkom Velesajmu. nude se brojni novi, ali i stari naslovi.
- Paviljoni 5, 6 i 7 Zagrebačkog Velesajma ispunjeni su do posljednjeg kutka knjigama za sve uzraste i za sve ukuse. Više od 3.000 izlagača iz 14 zemalja nudi posjetiteljima knjige svih žanrova. Od kuharica, knjiga za djecu, priručnika, publicistike i, dakako, najčitanije beletristike. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Mađarska koja je ove godine doista pripremila bogat program u suradnji s nizom hrvatskih izdavača, piše HRT.
Mađarska zemlja partner
Središnje događanje je dolazak počasnog gosta sajma, velikog suvremenog europskog pisca, mađarskog književnika Petera Nádasija, koji će se sutra u 18 sati predstaviti posjetiteljima Interlibera na središnjoj pozornici.
- Sudeći prema broju posjetitelja već prvog dana Interlibera koji su se od jutra slijevali na Zagrebački Velesajam, teško je prisjetiti se statistike po kojoj gotovo polovica građana Hrvatske ne pročita niti jednu knjigu godišnje. No, sudeći prema posjetiteljima Interlibera, Interliber je tradicionalno najposjećeniji sajam Zagrebačkog Velesajma. Oni koji ovdje dolaze čitaju, vole čitati, čitaju puno i kvalitetno, istaknula je Džebić Šaljan.
Pokrovitelj ovogodišnjeg Interlibera je Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. Ministrica kulture i medija je zajedno s predsjednikom Republike otvorila ovogodišnji Interliber te su ga obišli.
Podsjećamo da je ulaz na Interliber sve dane besplatan, a radno vrijeme do 20 sati.
Sličnosti s mađarskom kulturom
Otvarajući ovogodišnje, 46. izdanje Interlibera, kojemu je ove godine zemlja u fokusu Mađarska hrvatski predsjednik Zoran Milanović podsjetio je na višestoljetne hrvatsko-mađarske odnose i unatoč jezičnoj raznolikosti međusobno kulturno prožimanje. Naglasio je kako mu se posebno sviđa "zdrav mađarski skepticizam" te dodao kako današnja Europa počiva na međusobnim različitostima.
- S Mađarima imamo jednu nevjerojatnu dodirnu točku koju nemamo, mislim, ni s jednim drugim susjednim narodom. Jedino susjedni narodi, ako si mali narod kao Hrvati, mogu biti strateški partneri. To je doseg i vidokrug i vidljivost naše strategije. Naši strateški partneri ne mogu biti daleko, jer do tamo pogled ne seže, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović.- Takvu vezu nemamo ni s jednim drugim narodom. Kulture su jako slične, jezici su različiti, da ne mogu biti različitiji. Na ovim temeljima, i ne samo na temeljima nego na onome što je nazidano u hrvatsko-mađarskim odnosima kroz stoljeća, na svim nesporazumima, razjašnjenjima, sukobima i mirenjima, na svemu onome što nas je razdvajalo, danas gradimo, vjerujem lijepe, zdrave odnose, uz one minimum skepse, ali isto tako i dobre vjere, istaknuo je predsjednik Republike Zoran Milanović.
Hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u svom je pozdravnom govoru najavila povećano proračunsko izdvajanje za knjigu u sljedećoj godini te osnivanje Centra za knjigu kako bi se i na taj način potpomoglo nakladništvu.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević naglasio je da je grad uspio udvostručiti ulaganja u nakladništvo i knjižne programe te da i dalje postoji izvrsno organizirana mreža knjižnica, kroz Knjižnice grada Zagreba, u kojoj je upisan čak svaki peti Zagrepčanin. Ustvrdio je da je najveća pojedinačna kapitalna investicija u gradu upravo knjižnica i društveno kulturni centar na Paromlinu.
Ugledni mađarski književnik Péter Nádas u svom je obraćanju upozorio na sve veće probleme u odnosu između suvremenoga čovjeka, financijskih središta moći i tehnologije.
Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Csaba Demcsák podsjetio na višestoljetne veze Hrvata i Mađara te pohvalio sadašnju međusobnu kulturnu i političku suradnju.
Zamjenik državnog tajnika i izaslanik mađarskoga ministra kulture i inovacije Gabor Csaba izrazio je zadovoljstvo nastupom svoje zemlje na Interliberu te pozvao na jačanje hrvatsko-mađarske kulturne suradnje.
Kvalitetniji Interliber
Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara kazao je kako je Interliber uvijek bio pitanje kvantitete, što znači 120.000 domaćih i stranih posjetitelja, ali on kroz deset zadnjih godina diže i kvalitetu, tako da je programski odličan.
- Ove godine zemlja u fokusu je Mađarska. Ozbiljni pisci, znanstvenici, puno stripa, puno antikvarnih naslova, puno novih naslova. Nakladnici rade posao kvalitetno s obzirom da rastemo kao branša 8 posto i stabilno je tržište, naglasio je.
Dodaje kako najbolje svjetsko, od onog što smo vidjeli na sajmu knjiga u Frankfurtu, imamo ovdje, ali imamo i najbolje od domaćih novih autora.
- Interliber je dnevni boravak Zagreba, ali i Hrvatske, zaključio je Kozina.
