Ovaj ožujak bio je drugi najtopliji ožujak u povijesti, pokazuju podaci europske službe za praćenje klimatskih promjena Copernicus.
Prosječna globalna temperatura zraka dosegnula je 14,06 stupnjeva Celzijusa, što je 0,65 stupnjeva iznad prosjeka ožujka za razdoblje 1991.-2020. U Europi je ovaj ožujak bio najtopliji zabilježeni ožujak.
Prema Copernicusu, prosječna ožujska temperatura bila je 1,60 Celzijevih stupnjeva iznad procijenjenog prosjeka za razdoblje 1850.-1900. Ovo je 20. uzastopni mjesec u posljednjih 21 mjesec kada je prosječna globalna temperatura zraka bila više od 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina. Ovaj ožujak bio je za 0,08 Celzijevih stupnjeva hladniji od prošlogodišnjeg rekordno toplog ožujka i za 0,02 Celzijeva stupnja topliji od trećeg najtoplijeg ožujka 2016. godine.
Od travnja prošle godine do zaključno ožujka ove godine prosječna globalna temperatura bila je 0,71 stupanj iznad prosjeka 1991-2020 i 1,59 stupnjeva iznad procijenjenog prosjeka 1850-1900.
U Europi je prosječna temperatura u ožujku bila 6,03 Celzijeva stupnja. 2,41 stupanj Celzijusa iznad prosjeka ožujka u razdoblju 1991.-2020., čime je ovaj ožujak najtopliji ožujak u povijesti.
Iznadprosječne temperature bile su uglavnom diljem Europe, a najveća temperaturna odstupanja zabilježena su nad istočnom Europom i jugozapadnom Rusijom. Temperature ispod prosjeka zabilježene su na Pirenejskom poluotoku.
Izvan Europe, temperature su bile najviše iznad prosjeka nad dijelovima Arktika, posebno nad kanadskim arhipelagom i Baffinovim zaljevom. Temperature više od prosjeka zabilježene su i u Sjedinjenim Državama, Meksiku, Australiji i dijelovima Azije.
Temperature su bile ispod prosjeka u sjevernoj Kanadi, Hudson Bayu i istočnoj Rusiji, uključujući poluotok Kamčatka.
Prosječna globalna temperatura površine mora u ožujku iznosila je 20,96 stupnjeva Celzijevih, što je druga najveća zabilježena mjesečna temperatura. Samo je temperatura u ožujku prošle godine bila viša, i to za 0,12 stupnjeva.
Mjesečni opseg arktičkog morskog leda u ožujku bio je šest posto ispod prosjeka, dosegnuvši najniži mjesečni opseg u 47 godina prikupljanja satelitskih podataka. Ovo je četvrti uzastopni mjesec da je ledenost na moru rekordno niska za ovo doba godine. Opseg antarktičkog morskog leda bio je 24 posto ispod prosjeka, dosegnuvši četvrti najniži mjesečni opseg.
Što se tiče hidroloških uvjeta, Copernicus je istaknuo da su količine oborine u Europi ispod prosjeka u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, u pojasu od zapada prema istoku središnje Europe, koji se proteže južno do Crnog mora, Grčke i Turske.
Uvjeti vlažniji od prosjeka bili su u većem dijelu južne Europe, posebice na Pirenejskom poluotoku, koji je bio pogođen nizom oluja i opsežnih poplava, te Norveškoj, kao i dijelovima Islanda i sjeverozapadne Rusije.
Izvan Europe, veliki dijelovi Sjeverne Amerike i jugozapadne, središnje i najistočnije Azije, jugozapadne Australije i dijelova južne Afrike i jugoistočnih dijelova Južne Amerike bili su vlažni ispod prosjeka.
Uvjeti vlažniji od prosjeka bili su u istočnoj Kanadi, zapadnim Sjedinjenim Državama, Bliskom istoku, diljem Rusije i dijelovima središnje Azije, jugoistočne Afrike i sjeveroistočne Australije.
"Ožujak 2025. bio je najtopliji zabilježeni ožujak za Europu, još jednom potvrđujući kako temperature nastavljaju obarati rekorde. Bio je to i mjesec ekstremnih oborina diljem Europe, s mnogim područjima koja su zabilježila najsušniji ožujak, a druga najkišovitiji ožujak u 47 godina", rekla je Samantha Burgess, strateška menadžerica Copernicusove službe za praćenje klimatskih promjena, kada su podaci objavljeni.
