U deset godina Hrvatska je izgubila čak 55.341 učenika u osnovnim i srednjim školama te je na početku ove školske godine koja se bliži kraju imala 453.867 osnovnoškolaca i srednjoškolaca. Mnoga mlađa djeca odselila su se u inozemstvo s obiteljima, a mnogi stariji srednjoškolci svoju budućnost vide uglavnom u članicama EU u kojima žele studirati ili raditi.
S druge strane, strani studenti iznimka su na našim sveučilištima, a i kada neki dođu studirati, primjerice medicinu u Zagreb ili Split, nakon studija vraćaju se u svoje zemlje. Ni pandemija ni rat u Ukrajini nisu poljuljali želju starijih srednjoškolaca da se presele u inozemstvo, štoviše težnje srednjoškolaca da studiraju u inozemstvu povećale su se pa je u proljeće 2022. gotovo petina maturanata (18%) izrazila namjeru da studira u inozemstvu, dok je tijekom pandemije tome težilo 15% maturanata.
Pokazuje to istraživanje dr. sc. Tea Matkovića s Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) u Zagrebu koje je proveo s kolegom Josipom Šabićem i s kolegicom Margaretom Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti.
Matković je istraživanje “Postojanost obrazovne mobilnosti i namjere migracije među učenicima viših razreda srednje škole tijekom pandemije COVID-19” predstavio na nedavnom kongresu Hrvatskog sociološkog društva u Splitu, a njegov i rad kolega ovih će dana biti objavljen i u časopisu International Journal of Sociology of Education.
Matković i kolege željeli su ispitati jesu li teškoće izazvane pandemijom utjecale na namjeru međunarodne migracije hrvatskih srednjoškolaca i njihove težnje za studiranjem u inozemstvu.
