Invazija ruskih snaga na Ukrajinu 24. veljače 2022. promijenila je mnogo toga. Geopolitičke, političke i društvene posljedice ovog rata protekom vremena sve su vidljivije - dovoljno je, na primjer, pogledati sve dinamičniju kartu globalnih odnosa i savezništva i to kako izgleda danas u odnosu na stanje od prije tri godine.
Jedna od stvari koja promijenila gotovo odmah je konačno zbogom takozvanoj mirovnoj dividendi: riječ je o preusmjeravanju javnih sredstava (novaca) iz obrambenog sektora u druge resore koji se dogodio nakon Hladnog rata, naročito u europskim zemljama koje raspadom Sovjetskog Saveza više nisu vidjele prijetnju svojoj sigurnosti. Mirovna dividenda je tako rezultirala znatno smanjenim ulaganjima u vojsku, što se odrazilo i na tome da dobar (veći) dio NATO članica nije prelazio dogovoreni prag od minimalnih 2 posto BDP-a koji se troše u obranu.
Porasla izdvajanja za obranu
Dvije i pol godine kasnije, situacija se praktički okrenula - naime, za 2024. tek osam NATO članica izdvaja manje od previđenih 2 posto BDP-a na obranu (među njima i Hrvatska koji će taj praga prijeći 2025.), dok sve ostale troše više. Godinama su prvaci bili Amerikanci koji su i nakon 90-ih nastavili "hraniti" svoj golemi vojno-industrijski stroj (iako ni blizu kao nekad). A sada, zahvaljujući Putinovoj agresiji, imamo novi broj 1 - Poljsku.
Samo u 2024. Varšava za obrambeni sektor izdvaja 4,12 posto BDP-a, osjetno više od 3,43 posto koliko troši malena Estonija i 3,38 posto koliko troši SAD. Naravno, zbog veličine ekonomije, u apsolutnom iznosu prvaci su Amerikanci s 824,3 milijarde dolara, dok je Poljska u apsolutnom iznosu za obranu dala oko 35 milijardi dolara. Pritom imajte na umu da su lani Poljaci za vojsku dali nešto više od 31 milijarde dolara, a 2022. "tek" 15,3 milijardi dolara, što zapravo sve govori o motivaciji koju im je Putin dao ratom u Ukrajini, piše Jutarnji list.
Vojna tehnika
Najveći dio povećane potrošnje na obranu, a koja bi iduće godine trebala narasti na 4,7 posto BDP-a, Poljska troši na nabavu nove vojne tehnike, svih tipova i praktički za sve rodove vojske. Od novih borbenih aviona, jurišnih helikoptera, dronova, višecijevnih raketnih bacača, haubica, oklopnih vozila i velike količine tenkova.
Ranije ove godine zamjenik poljskog ministra obrane otkrio je da Ministarstvo planira potpisati više od 150 ugovora za nabavku naoružanja i vojne opreme. Poljaci su se prvo okrenuli svojim američkim saveznicima, računajući da je kod em najveći izbor, em najveća dostupnost i količina oružanih sustava koje im treba. Što se pokazalo tek djelomično točno.
Najzvučniji ugovor s Amerikancima Varšava je zapravo sklopila i prije početka rata u Ukrajini, a radi se o kupnji 32 borbena aviona pete generacije F-35A koje su Poljaci nazvali "Husari". Cijeli posao težak je 4,6 milijardi dolara, prvi primjerak s proizvodne trake sišao je krajem kolovoza ove godine, a sama dostava avion izvrši će se između 2026. i 2030. godine.
Jurišni helikopteri
Puno vrjedniji posao s Washingtonom sklopljen je u kolovozu ove godine kad je od Boeinga naručeno čak 96 jurišnih helikoptera AH-64E Apache, zajedno s tisućama projektila kojima će biti naoružani. Sve će koštati najmanje 10 milijardi dolara, prema Reutersu možda čak i 12 milijardi.
Amerikanci su dobro tržili s Poljacima i kad su u pitanju sustavi za kopnenu vojsku, i to dva koja smo mogli vidjeti i u ratu u Ukrajini (iako s promjenjivim rezultatima). Netom nakon ruskog napada na Ukrajinu Varšava je naručila 250 tenkova Abrams M1A2 SEPv3 po cijeni od 4,75 milijardi dolara, da bi po izbijanju rata u Ukrajini šoping podebljala s još 116 M1A1 Abramsa koje će platiti 1,4 milijarde dolara i naknadno modernizirati.
