Među mediteranskim zemljama koje se bore s vrućinom i požarima posebno se ističe Grčka, osobito na turističkim otocima Rodos, Krf i Eubeja, kao i od srijede u Tesaliji.
Ta nova vatrena fronta, na periferiji urbanih područja, dovela je do smrti dviju osoba u srijedu. S ta dva smrtna slučaja okupan broj mrtvih u dva dana popeo se na pet, što je jednako broju žrtava u Italiji koje su izgubile život bilo u olujama na sjeveru ili u požarima na Siciliji.
Ti požari smiruju se u četvrtak, rekli su lokalni dužnosnici, iako je vlada proglasila krizno stanje nakon dana visokih temperatura i požara.
Alžir je najteže pogođen na ljudskom planu, s 34 žrtve kao posljedice požara.
"Živimo u vrlo opasnim ljetnim danima, kao i drugih devet mediteranskih zemalja", rekao je u srijedu grčki ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias, nakon što su požari buknuli i u Portugalu u utorak i u Hrvatskoj u ponedjeljak.
U Bugarskoj, gdje se temperatura popela do 42 stupnja, proglašeno je izvanredno stanje u srijedu u regiji Haskovo, blizu sjeveroistočne granice s Grčkom, zbog požara koji se proširio u lancu Rodopi.
U Grčkoj, civilna zaštita stavila je pod "ekstremni rizik od požara" određeni broj područja u 7 regija zemlje, uključujući nekoliko u Tesaliji.
U četvrtak ujutro, dužnosnik vatrogasne službe rekao je televizijskom kanalu ERT da su "sve fronte u Tesaliji" sada "upravljive", bez ugroženih naseljenih područja.
Prema grčkoj agenciji ANA, na Rodosu, gdje je krajem prošlog tjedna evakuirano 20.000 ljudi, vatra se ponovno razbuktala u selima Vati i Genadi.
S druge strane, požar na Krfu se smanjuje.
Rano u četvrtak buknuo je još jedan požar u predgrađu Atene, ali je brzo ugašen.
Znanstvenici iz grupe World Weather Attribution (WWA) vjeruju da su toplinski valovi koji su pogodili dijelove Europe i Sjeverne Amerike u srpnju posljedica klimatskih promjena, koje su i same povezane s ljudskom aktivnošću.
Oni "više nisu iznimni događaji", a u budućnosti će "biti još intenzivniji i češći ako se emisije brzo ne smanje", zaključili su istraživači.
