Sve donedavno, do objave službenih podataka o BDP-u u trećem tromjesečju, vjerovalo se da će prihodi od turizma ove godine zabilježiti solidan rast, unatoč tome što su brojni pokazatelji upućivali da turistička sezona i nije baš uspješna.
Procjene HNB-a, primjerice, govorile su da će potrošnja stranih turista rasti četiri posto ili 600 milijuna eura, na 15,2 milijarde eura.
Korekcija prema dolje
Posljednja projekcija, međutim, donijela je značajnu korekciju očekivanja: prihodi od turizma u ovoj godini iznosit će 14,9 milijardi eura, 300 milijuna eura manje nego što je pokazivala donedavno aktualna lipanjska prognoza. Ipak, to je i dalje 300 milijuna eura ili 1,8 posto više nego prošle godine.
U protekloj je ljetnoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj, prvi put nakon pandemije, zabilježen godišnji pad noćenja stranih gostiju. Nakon vrlo dobre predsezone, u glavnoj se sezoni (treće tromjesečje 2024.) broj noćenja stranih gostiju smanjio za 0,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a izgledno je i da je zabilježen blagi pad prihoda u ljetnim mjesecima. Pritom se primjetno smanjio broj noćenja gostiju iz nekih važnih emitivnih tržišta, poput Njemačke i Italije. To je djelomično povezano s izraženim potrošačkim pesimizmom u uvjetima povećane neizvjesnosti na tim tržištima te održavanjem Europskoga nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara, koje su dio gostiju preusmjerile u druge destinacije. No, istodobno su snažno porasle i cijene turističkih usluga u Hrvatskoj, što je dio gostiju također moglo odvratiti od posjeta Hrvatskoj.
Stagnacija fizičkih pokazatelja
No, proteklu je godinu dana obilježila stagnacija fizičkih pokazatelja, dok je istodobno većina drugih mediteranskih zemalja ostvarila nastavak rasta noćenja stranih gostiju, premda uz vidljivo usporavanje. Uz Hrvatsku jedino je Francuska zabilježila stagnaciju noćenja u ljetnim mjesecima, unatoč održavanju Olimpijskih igara. S druge strane, relativno snažnim rastom noćenja ove godine istaknule su se Malta i Cipar, koje su kasno dosegnule ili tek dostižu pretpandemijske razine. Posljedično se udio Hrvatske na turističkom tržištu Mediterana spustio blago ispod pretpandemijske razine od oko 9%. Istodobno je, među mediteranskim zemljama, Italija blago povećala svoj tržišni udio u odnosu na razdoblje prije pandemije, dok ga je Francuska neznatno smanjila.
Iako Hrvatska u posljednje dvije godine prednjači i malo višom inflacijom cijena drugih dobara i usluga u odnosu na
mediteranske zemlje, razlika u stopi inflacije najizraženija je upravo kod cijena turističkih usluga. Tako je kumulativni rast cijena povezanih s turizmom (restorani i hoteli) u Hrvatskoj od početka 2022. do kraja rujna 2024. godine iznosio gotovo 50%, dvostruko više nego u većini drugih zemalja, pri čemu su podjednako snažno rasle cijene smještaja i cijene ugostiteljskih usluga
Rast cijena smještaja
Malo snažnijim rastom cijena smještaja uz Hrvatsku se ističu još Italija i Španjolska (oko 30%), pri čemu se, za razliku od Hrvatske, rast cijena smještaja u tim zemljama vidljivo usporio u posljednjih nekoliko tromjesečja. Slično se može reći i za ugostiteljske usluge, gdje Hrvatska kumulativnim rastom cijena od oko 45% također vidno nadmašuje usporedive zemlje. Osim Hrvatske, rastom cijena ugostiteljskih usluga izdvaja se još jedino Malta. Posljedično je razina cijena usluga povezanih s turizmom u Hrvatskoj znatno porasla te se približila prosjeku zemalja članica EU-a, pri čemu je premašila razinu cijena u Španjolskoj i Grčkoj te se izjednačila s Maltom i Ciprom.
Za razliku od pokazatelja cjenovne konkurentnosti, pokazatelji troškovne konkurentnosti ne upućuju na vidljivo pogoršanje konkurentskog položaja hrvatskog turizma u usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama. Naime, iako se Hrvatska, uz Grčku, istaknula zamjetnim rastom (nominalnih i realnih) plaća u djelatnostima povezanima s turizmom u posljednje dvije godine, taj je rast popraćen primjetnim povećanjem proizvodnosti rada.
Rast realnih plaća
Uz rast nominalnih plaća, koji od početka 2022. ima dvoznamenkaste stope, realne plaće u djelatnostima pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića u Hrvatskoj do kraja 2023. premašivale su pretpandemijsku razinu za oko 3%, a još toliko porasle su i tijekom prve polovine 2024. godine. Istodobno je realna proizvodnost rada po zaposlenom u tim djelatnostima na kraju 2023. bila za 8% veća u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, što je najveći rast proizvodnosti nakon Španjolske i Cipra. Realna proizvodnost rada u djelatnostima povezanima s turizmom u Francuskoj i Grčkoj i nadalje se nalazi ispod pretpandemijskih razina.
