Kompanije za proizvodnju oružja nikada nisu toliko profitirale kao u 2024. godini, pokazuje izvješće instituta SIPRI o 100 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju oružja. Njihovi prihodi od prodaje oružja i vojne opreme iznosili su prošle godine 679 milijardi američkih dolara, piše Deutsche Welle.
To je povećanje od 5,9 posto u odnosu na 2023. Već u toj godini su eskalacija geopolitičkih napetosti, a prije svega rat u Ukrajini, doveli do povećane potražnje za oružjem. Taj se trend u 2024. samo dodatno ubrzao.
Je li, dakle, rat u Ukrajini dobar za biznis? „Za obrambeni sektor definitivno", kaže za DW Nan Tian iz SIPRI-ja, jedan od autora izvješća. „Kompanije za proizvodnju naoružanja značajno su povećale svoje prihode u posljednje dvije godine.“ Razvijena je nova vojna oprema, zalihe su obnovljene, a uništena oprema zamijenjena.
Njemačke kompanije bilježe posebno visok rast
Od sto kompanija navedenih u izvješću, 39 je sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama i po tome je ta zemlja uvjerljivo najvažnija lokacija za industriju oružja. Na njenih 39 kompanija otpada gotovo polovica globalnih prihoda od poslovanja s oružjem. Njihov rast od 3,8 posto je, međutim, i dalje relativno skroman.
Što se tiče 26 europskih kompanija (bez Rusije), one su pojedinačno zabilježile različite rezultate, ali su zajedno imale povećanje prihoda od 13 posto.
Kompanije iz Njemačke bile su posebno uspješne – povećale su svoje prihode za čak 36 posto. „To je gotovo u potpunosti povezano s ruskom invazijom na Ukrajinu“, kaže Nan Tian. „Bundeswehr je povećao potražnju, a kompanije kao što su Rheinmetall ili Diehl proizvodile su tenkove, oklopne transportere i streljivo kako bi njemačka vojska zamijenila ono što je slala Ukrajini kao vojnu pomoć, ali i da bi povećala vlastite zalihe.“
Rusko ratno gospodarstvo prkosi sankcijama
Rusija je na rang listi SIPRI-ja navedena posebno. I nije iznenađenje da su ruski proizvođači oružja zabilježili značajan rast. Njihovi prihodi od izvoza jesu pali zbog sankcija, ali je zato naglo povećana domaća potražnja i više nego nadoknadila te gubitke.
Rusija je poseban slučaj, naglašava Nan Tian. „Zemlja je potpuno promijenila svoje prioritete. Tijekom protekle tri godine, njezino gospodarstvo i proizvodnja transformirale su se u ratnu ekonomiju.“ Svi resursi su, kaže stručnjak SIPRI-ja, usmjereni u ratne napore. Rusija je, na primjer, prema izvješću stockholmskog instituta, povećala proizvodnju topničkih granata kalibra 152 milimetra za 420 posto između 2022. i 2024. – s 250.000 na 1,3 milijuna komada.
Ruskoj industriji naoružanja zbog sankcija nedostaju dijelovi iz inozemstva, posebno elektronika za avione. Međutim, vjerovanje da će se ruska ekonomija zbog toga urušiti pokazalo se kao pogrešno, ukazuje Tian. „Iako je ta zemlja u mnogo lošijem položaju nego što bi bila da nije izvršila invaziju na Ukrajinu, jer tada ne bi bilo sankcija, Rusija se pokazala kao prilično otporna u suočavanju sa sankcijama i ekonomskim problemima.“
„Transformacija ruske ekonomije toliko je dalekosežna da će joj, ako se u Ukrajini postigne trajni mir, biti vrlo teško vratiti se na ekonomiju bez rata", smatra Nan Tijan.
Smanjenje kineskih prihoda od oružja ne znači više mira
Azija je na trećem mjestu poslije SAD-a i Europe, s 23 kompanije za proizvodnju oružja na listi SIPRI-ja. Azija je ujedno i jedina regija svijeta koja je zabilježila niže prihode nego 2023. Posebno su kompanije iz Kine zabilježile značajan pad – za deset posto. Niti jedna druga zemlja u izvješću SIPRI-ja nije imala takav pad.
„Ali to nema praktično nikakve veze s tim što u regiji vlada mir“, kaže Nan Tian. „Ako pogledamo rat u Ukrajini – naravno da vidimo da više rata znači i veću potražnju (za oružjem) i samim tim vjerojatno i veće prihode. Ali u slučaju Kine radi se o tome da je bilo brojnih optužbi za korupciju protiv kineskih kompanija za proizvodnju oružja.“ To je dovelo do otkazivanja ili odgađanja velikih ugovora o prodaji oružja u 2024.
Za to vrijeme kompanije s Bliskog istoka zabilježile su priličan rast – čak 14 posto. Ta regija sa svojih devet kompanija nikada ranije nije imala toliko proizvođača oružja i opreme u godišnjoj statistici SIPRI-ja. Samo iz Izraela ih je tri – dronovi i sustavi protuzračne obrane iz te zemlje posebno su traženi.
Iz te regije je i Turska, koja je ponovno ostvarila visoke prihode. Međutim, njezina kompanija Baykar, proizvođač borbenih i izviđačkih dronova Bayraktar, nije uspjela ponoviti svoje vrlo visoke rezultate izvoza u Ukrajinu iz 2024.
Najvažnije kompanije i dalje sa sjedištem u SAD-u
Pet najvažnijih kompanija za proizvodnju naoružanja u svijetu su, prema statistici SIPRI-ja, Lockheed Martin (npr. borbeni zrakoplovi F-35), RTX (motori za zrakoplove i dronovi), Northrop Grumman (rakete dugog dometa, između ostalog), BAE Systems i General Dynamics (nuklearne podmornice i navođene rakete, između ostalog). S izuzetkom britanske kompanije BAE, sve ostale tvrtke su iz SAD-a.
Ovo je prvi put od 2017. da se neka kompanija koja nema sjedište u SAD-u pojavila među pet najvećih izvođača radova u području obrane. Usporedbe radi, vojni ogranak europskog konzorcija Airbus zauzima 13. mjesto među sto najvažnijih kompanija, dok je njemačka tvrtka Rheinmetall na 20. mjestu.
U 2024. godini, četiri od tih sto kompanija imale su sjedište u Njemačkoj: Rheinmetall, Thyssenkrupp, Hensoldt i Diehl. Zajedno su ostvarile prihode od 14,9 milijardi dolara. Rat u Ukrajini rezultirao je značajnim narudžbama iz Njemačke, naročito PZO-sustava IRIS-T koje proizvodi kompanija Diehl.
Ugovor o isporuci topničkih granata kalibra 155 milimetara za njemački Bundeswehr najveći je ugovor o streljivu u povijesti kompanije Rheinmetall. Ona je ujedno zabilježila i povećanje prihoda od tenkova, oklopnih vozila i streljiva za 47 posto.
KNDS, francusko-njemački konzorcij proizvođača tenkova Krauss-Maffei, Wegmann i Nexter, zauzima 42. mjesto. I to zajedničko poduzeće zabilježilo je rast. Prihod je porastao za 14 posto, a broj narudžbi još znatno više – čak 40 posto. I toj kompaniji su rat u Ukrajini i prijetnja iz Rusije osigurali pune knjige narudžbi.
