Točno u ponoć, istekom roka za prijavu stranaka i koalicija za sudjelovanje na prijevremenim parlamentarnim izborima 11. lipnja, počela je u srijedu predizborna kampanja koja već na početku pokazuje novu političku realnost u Crnoj Gori.
Čak 17 izbornih listi predano je crnogorskom Državnom izbornom povjerenstvu do utorka u ponoć, a ono sada ima 48 sati za provjeru validnosti potpisa građana i potvrdu listi ili vraćanje na doradu.
Najveće šanse za pobjedu, prvi puta od početka višestranačja u Crnoj Gori, ne daju se Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića, već Pokretu Europa sad, novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića i mladog čelnika te stranke Milojka Spajića, za kojeg se predviđa da će biti budući crnogorski premijer.
I Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj vladi nastaloj nakon zadnjih izbora u kolovoza 2020., kada je prvi puta nakon 30 godina Milo Đukanović poražen.
Oni su veljači 2022. osmislili populistički program Europa sad, kojim su, smanjivanjem doprinosa za zdravstveni sustav, minimalne plaće u Crnoj Gori podigli s 220 na 450 eura.
Iako je nedugo nakon toga njihova vlada pala, Milatović i Spajić su, na krilatici njihovog financijskog projekta, osnovali politički Pokret Europa sad, koji bi mogao, procjene su analitičara, na parlamentarnim izborima dobiti podršku do 30 posto birača. Europa sad podupire europske integracije Crne Gore.
Kolika je trenutna popularnost tih političara nove generacije pokazali su predsjednički izbori prije dva mjeseca, kada je Milatović sa 60 posto podrške dominantno pobijedio aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića.
Razlaz desne koalicije Demokratskog fronta
Na drugoj strani Đukanovićeva Demokratska partija socijalista u izbornu trku ulazi s pomlađenim političkim sastavom, a listu predvodi mladi Danijel Živković, šef zastupničkog kluba te stranke i vršitelj dužnosti predsjednika DPS-a. Na listi nema nikoga od starih Đukanovićevih kadrova, a u koaliciju su tradicionalno pozvali Socijaldemokrate, Liberalnu partiju i Demokratsku uniju Albanaca. Procjene su da bi mogli osvojiti oko 20 posto glasova.
Socijaldemokratska partija se, nekoliko dana uoči isteka roka za predaju listi, odlučila za samostalan nastup. Tu odluku donijeli su tijesnom većinom na stranačkim tijelima, pa njihovu listu predvodi aktuelni gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, a na listi nema predsjednika SDP-a Raška Konjevića koji je, kako su prenijeli mediji, najavio povlačenje iz političkog života.
Na izborima će u koaliciji nastupiti stranke centra Ujedinjena reformska akcija (URA), aktuelnog premijera Dritana Abazovića i Demokrati, nekadašnjeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića.
Njih dvojica uspjeli su izgladiti odnose iako je Abazovićeva vlada izgubila podršku u parlamentu glasovima upravo zastupnika Bečićeve stranke. Procjenjuje se da bi mogli imati podršku oko 10 posto birača.
Prosrpski i proruski Demokratski front, koalicija triju stranaka, prestao je postojati, objavila su prije dva dana tri čelnika te koalicije nakon što se je Pokret za promjene Nebojše Medojevića odlučio za samostalan nastup.
Druge dvije stranke te koalicije desnog spektra, Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nastavile su suradnju i u koaliciji “Za budućnost Crne Gore” nastupaju na izborima.
Procjena je da bi te dvije stranke mogle doći do 15 posto podrške, dok će Medojevićev PZP biti na ivici cenzusa.
Manjine nastupaju samostalno, očekuje se prolaz HGI
Stranke manjina uglavnom nastupaju samostalno. Listu Hrvatske građanske inicijative predvodi predsjednik te stranke Adrian Vuksanović i procjena je da neće imati problema prijeći povlašteni cenzus od 0,35 posto izišlih birača i doći do jednog zastupničkog mandata. Hrvati u Crnoj Gori na izborima 2020. predstavljale su dvije političke stranke, HGI i Hrvatska reformska stranka nekadašnje ministrice Marije Vučinović. Tada je došlo do disperzije glasova, pa nijedna stranka nije prešla cenzus. Sada od hrvatskih stranaka na izbore izlazi samo HGI.
Bošnjačka stranka samostalno izlazi na izbore i očekuje se da će osvojiti dva mjesta u parlamentu, dok će Albanci nastupiti s dvije liste - Albanska alijansa, koju predvodi Genci Nimamnbegu i Albanski forum, koju predvodi Nik Đeljošaj, koje bi prema procjenama mogle imati po jedan mandat.
Većina ostalih stranaka i koalicija mogle bi ostati ispod cenzusa.
I ove izbore pratit će promatračka misija OESS/ODIHR-a, te nekoliko stotina domaćih promatrača CEMI-ja i CDT-a.
Na parlamentarnim izborima 2020.godine, tadašnja oporba, koja je nastupila u tri koalicije, koje su predvodili Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, prvi puta je, nakon tri desetljeća, porazila je koaliciju Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Na sam izborni rezultat i kasnije na formiranje nove vlade veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva.
