"Rat pogađa globalno gospodarstvo u kumulativnim valovima - prvo višim cijenama energije, zatim višim cijenama hrane i konačno višom inflacijom", rekao je glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill.
Cijene energije naglo su porasle od 28. veljače nakon američko-izraelskih napada na Iran. Teheran je uzvratio praktičkim blokiranjem Hormuškog tjesnaca, kroz koji obično prolazi petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Svjetska banka procjenjuje da će troškovi energije ove godine porasti za 24 posto, što je najviša razina od ruske vojne agresije na Ukrajinu 2022. godine.
Gotovo potpuno zatvaranje tjesnaca također je utjecalo na globalne zalihe drugih važnih sirovina, uključujući gnojiva. Očekuje se da će te cijene ove godine porasti za 31 posto zbog povećanja cijena uree za 60 posto, što će priuštivost gnojiva gurnuti na najnižu razinu od 2022. godine.
„To negativno utječe na prihode poljoprivrednika i ugrožava usjeve“, upozorila je Svjetska banka.
Procjenjuje se da će troškovi sirovina ove godine porasti za 16 posto zbog posljedica rata i cijena metala općenito.
Svjetska banka dodala je da se očekuje da će troškovi osnovnih metala poput aluminija, bakra i kositra dosegnuti rekordne razine zbog potražnje u industrijama poput podatkovnih centara i električnih vozila.
Cijene nafte od tada su se malo smanjile, ali su i dalje znatno više nego prije rata na Bliskom istoku. Čak i ako najgori poremećaji završe u svibnju i ako se brodarstvo kroz Hormuški tjesnac oporavi do kraja godine, očekuje se da će prosječna cijena sirove nafte Brent ove godine iznositi 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara po barelu prošle godine.
„Najsiromašniji ljudi, koji najveći dio svojih prihoda troše na hranu i gorivo, bit će najteže pogođeni, kao i zemlje u razvoju koje se već bore s ogromnim teretom duga“, upozorio je Gill.
