Prema dopisnicima vodećih američkih medija iz Bijele kuće Trump je potpisao tajnu uredbu Pentagonu da pripremi vojne opcije - uključujući dronove, pomorsku i moguću raketnu intervenciju protiv narkokartela u Latinskoj Americi.
U uredbi nije navedena nijedna konkretna država osim što je isključeno bilo kakvo interveniranje u Meksiku, iako ondje djeluje zloglasni kartel Sinaloa.
Pravnu podlogu za takvu odluku Trumpova administracija stvorila je označivši narkokartele terorističkim grupama koje svojim djelovanjem ugrožavanju funkcioniranje Sjedinjenih Američkih Država. Takva etiketa omogućava vojsci da izvodi operacije na moru i potencijalno na stranom tlu, što uključuje ubijanje ili hvatanje osumnjičenih članova kartela.
Upotreba vojne sile na ovaj način otvara niz pitanja, uključujući moguće kršenje međunarodnog prava i samih američkih zakona, no kako uredba još nije javna nema ni preispitivanja zakonitosti.
Agenda 47 i proglašenje terorističkih organizacija
Sjedinjene Države već su pojačale nadzor nad kartelima, uključujući letove dronova iznad Meksika za lociranje laboratorija za fentanil, što je započeto još za vrijeme administracije Joea Bidena.
Sada se to proširuje na sankcije i blokadu imovine, kibernetičke operacije i međunarodnu suradnju za presijecanje financijskih tokova.
Sve je to dio "Agende 47" koju je Trump najavljivao prije izbora i potvrdio na svojoj inauguraciji.
U ožujku je State department objavio listu kartela i ukupno ih je osam proglašeno terorističkim organizacijama - šest meksičkih i po jedan iz Venezuele i Salvadora.
Nakon medijske objave o uredbi 12. kolovoza, Meksiko je izručio SAD-u 26 visoko pozicioniranih članova kartela, uz uvjet da im se ne dosudi smrtna kazna. Ovaj potez tumači se kao ustupak Washingtonu i znak pojačane suradnje u strahu od vojne akcije.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je kako takvu suradnju podržava, ali suverenost države nije na prodaju.
"Predsjedniče Trump, naš teritorij je nedodirljiv, naša suverenost je nedodirljiva" rekla je i dodala: "Možemo surađivati, ali svatko na svom teritoriju".
Reakcije latinoameričkih država
I druge države zahvaćene uredbom odbacile su ideju američke vojne intervencije na njihovom tlu.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro slaže se s borbom protiv narkokartela, ali samo uz poštovanje nacionalnog suvereniteta i bez američke intervencije. On zagovara regionalni savez zemalja Latinske Amerike, ali misli da "rat protiv droge" ne može uspjeti već se želi orijentirati na javnozdravstvene politike i bolji životni standard.
Brazilska vlada je odbila američki zahtjev da domaće bande proglase terorističkim organizacijama jer brazilski pravni sustav u definiciju terorizma ne uključuje skupine organiziranog kriminala.
U Ekvadoru se vlast nije jasno oglašavala, ali spominje se mogućnost referenduma o dopuštenju Americi da vojno reagira. Mediji podsjećaju na štetne posljedice prethodnih američkih intervencija u regiji, a tri četvrtine anketiranih protivi se američkim vojnim intervencijama na tlu njihove zemlje.
Iz Venezuele su zanijekali postojanje organiziranih kriminalnih grupa u zemlji, nazivajući američke optužbe propagandom koja treba opravdati intervenciju s ciljem promjene vlasti u državi.
U ostatku regije, uključujući Gvatemalu i Honduras, analitičari upozoravaju na rizik od jačanja antiameričkih osjećaja i destabilizacije.
Jorge Restrepo, direktor Centra za analize sukoba u Kolumbiji, izrazio je zabrinutost zbog najave korištenja vojne sile protiv narkokartela. Kaže kako "takva strategija riskira jačanje autokratskih režima u zemljama poput Venezuele i Nikaragve a nikakav uspjeh ne može postići".
Restrepo smatra da će bilo kakva američka vojna intervencija pojačati antiameričke osjećaje u regiji i pružiti režimima izgovor za represiju koristeći narativ o vanjskoj prijetnji.
Analitičari upozoravaju na rizike
Američki analitičari imaju podijeljene stavove o Trumpovoj direktivi za korištenje vojne sile protiv narkokartela u Latinskoj Americi, izražavajući zabrinutost zbog pravnih, diplomatskih i strateških posljedica.
Brian Finucane, bivši pravni savjetnik State Departmenta, upozorava da vojne akcije, ovako kako su najavljene, nisu moguće po američkim zakonima.
Smatra da označavanje kartela kao terorističkih organizacija ne daje ovlasti za uporabu sile te da je za to potrebno dodatno odobrenje Kongresa ili izvršna ovlast temeljena na samoobrani.
Vanda Felbab-Brown iz Brookings Instituta upozorava da vojni napadi na kartele mogu donijeti kratkoročne uspjehe, ali neće srušiti duboko ukorijenjene mreže.
Bez paralelnog rješavanja korupcije, siromaštva i potražnje za drogom u SAD-u, vojne akcije mogle bi dovesti do fragmentacije kartela u manje, ali nasilnije grupe, povećavajući regionalnu nestabilnost.
Jedan od vodećih američkih stručnjaka za Latinsku Ameriku Matteson Ellis smatra da ova uredba predstavlja logičan korak u Trumpovoj kampanji protiv kartela, posebno s obzirom na naglasak na fentanil i transnacionalni kriminal. Ističe da je cilj "totalna eliminacija" kartela, iako priznaje tešku ostvarivost tog cilja.
Većina analitičara vjeruje da će moguće akcije biti izvedene isključivo protiv visokorangiranih članova kartela uključujući napade dronovima ili hvatanje osumnjičenih, odnosno operacije poput onih vođenih protiv Al-Qaede.
Fokus na sintetičke droge
Vrijednost droge koja iz latinske amerike dođe do SAD-a mjeri se u milijardama dolara, no točni brojevi ne postoje jer se evidencijski vode samo zapljene.
Jasan je porast upotrebe sintetičkih droga, fentanila i metamfetamina, zbog njihove jeftine proizvodnje i visokog profita, sve više zamjenjuju tradicionalne droge poput kokaina i heroina. Karteli zarađuju više na fentanilu nego na svim drugim drogama.
Predsjednik Trump nije javno potvrdio da je donio uredbu, no rekao je da će o svemu govoriti vrlo brzo.
