Parafiranje Daytonskog sporazuma, kojim je prije 28 godina okončan troipolgodišnji rat u BiH, u utorak je u toj je zemlji jedva obilježeno, a u podsjećanju na taj događaj prednjače političari bosanskih Srba veličajući ga kao neku vrstu međunarodnog priznanja Republike Srpske.
Nakon višetjednih pregovora kojima je posredovao američki diplomat Richard Holbrooke, u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu 21. studenog 1995. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević parafirali su sporazum kojim je nastala nova država BiH s dva entiteta. Sporazum kojemu su jamci postale najutjecajnije zapadne države, predvođene SAD-om, te Rusija formalno je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995.
Sporazumom je okončan rat u kojemu je poginulo više od 100 tisuća ljudi, no on nije donio funkcionalnu državu. Svi pokušaji njegova popravljanja u proteklim godinama doživjeli su neuspjeh pa je BiH gotovo tri desetljeća kasnije zemlja obilježena stalnim blokadama i sukobima uz jačanje prijetnji njezinu opstanku zbog separatističkih ambicija vodstva bosanskih Srba.
U BiH sada postoji načelna suglasnost samo o tome da bi ona trebala biti članica Europske unije, no provedba reformi koje su preduvjet za to odvija se sporo, a otvaranje pregovora o članstvu i dalje je neizvjesno upravo zbog unutarnjih blokada.
U Republici Srpskoj 21. studenog je proglašen službenim praznikom i neradnim danom, dok je u Federaciji BiH to redoviti radni dan.
Stoltenberg podupro Schmidta, Rusija osporila
Nestabilno stanje u BiH razlog je zbog kojega u toj zemlji i dalje postoji međunarodna vojna misija koju predvodi Europska unija (EUFOR), a još djeluje i visoki predstavnik međunarodne zajednice, čija je zadaća nadzirati provedbu Daytonskog sporazuma i koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je tijekom posjeta Sarajevu, uoči obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma, u ponedjeljak potvrdio kako Alijansa ostaje jamcem sigurnosti BiH i njene teritorijalne cjelovitosti, ali je istaknuo i važnost uloge visokog predstavnika Christiana Schmidta te mu je iskazao jasnu potporu.
"Napori visokog predstavnika su od vitalne važnosti za jedinstvo i pomirenje. Svaki pokušaj da se potkopa vaša pozicija, vodi BiH nazad", kazao je Stoltenberg pred Schmidtom poslavši tako jasnu poruku vlastima u RS.
No ta poruka nije ostala bez odgovora Moskve kojoj je BiH, nakon ruske agresije na Ukrajinu, postala poligon za odmjeravanje snaga sa Zapadom.
Rusija se već u utorak pridružila napadima na Schmidta koje već mjesecima predvodi lider bosanskih Srba Milorad Dodik.
U izjavi u povodu 28. obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma rusko je veleposlanstvo u Sarajevu navelo kako najvećim problemom danas smatra "napade na prava i ovlasti entiteta, a posebice Republike Srpske".
Pritom je pozvalo na hitno ukidanje "ponižavajućeg međunarodnog protektorata" nad BiH.
"S dubokim razočaranjem moramo konstatirati da su višegodišnji napori međunarodne zajednice za postizanje pomirenja i stabilnosti u BiH bili brutalno potkopani zbog afere nezakonitog 'postavljanja na dužnost' visokog predstavnika u BiH, državljanina Njemačke Christiana Schmidta bez odobrenja njegove kandidature u Vijeću sigurnosti UN", stoji u izjavi veleposlanstva koju su objavili mediji u RS.
Time je ponovilo Dodikove tvrdnje kako Schmidt, zbog izostanka rasprave o njegovu imenovanju na Vijeću sigurnosti UN, nije zakoniti visoki predstavnik, unatoč činjenici da ga je imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), kako je to i predviđeno Daytonskim sporazumom.
Veleposlanstvo je optužilo Zapad da sada pokušava provoditi politiku "zastrašivanja", aludirajući na sankcije kojima su, zbog podrivanja Daytonskog sporazuma, podvrgnuti Dodik i gotovo svi njegovi značajniji suradnici.
