Riječki nadbiskup Mato Uzinić izjavio je da Katolička crkva u borbi protiv zlostavljanja treba staviti na prvo mjesto žrtvu, te da oni koji su počinili ili svojim postupcima omogućili zlostavljanje - moraju odgovarati.
Hina je zatražila nadbiskupa Uzinića, koji je i predsjednik Povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, da prokomentira stanje u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj u povodu objave na hrvatskom jeziku obraćanja novinarke Valentine Alazraki papi Franji i predsjednicima biskupskih konferencija iz cijelog svijeta.
Ona je, prema pismu objavljenu ovih dana na portalu fratellanza.net, u Vatikanu u veljači 2019. na skupu posvećenu zaštiti od zlostavljanja predložila Katoličkoj crkvi tri mjere.Meksička novinarka, dugogodišnja dopisnica iz Vatikana, istaknula je tada važnost da Crkva stavi žrtve na prvo mjesto, dopusti da je savjetuju ljudi i izvan Crkve, te profesionalizira svoju komunikaciju. Nadbiskup Uzinić rekao je Hini da podržava sva tri zaključna savjeta istaknute vatikanistice i ističe da su oni primjenjivi na cijelu Katoličku crkvu, a i šire.
Odgovarati mora i počinitelj i omogućitelj
"Staviti žrtve na prvo mjesto znači u prvom redu čuti ih, saslušati ih, susresti ih. Jedino ako žrtve stavimo na prvo mjesto bit ćemo vjerodostojni kada kažemo da smo odlučni iskorijeniti pošast zlostavljanja", kaže nadbiskup Uzinić.
"Mnogi koji su doživjeli zlostavljanje kažu kako ih nitko iz Crkve nije želio čuti te su na neki način bili prisiljeni progovoriti kroz medije. Upravo su zahvaljujući novinarima brojni slučajevi izašli na vidjelo jer je to bio jedini način da se glas žrtava čuje, da se pokrenu istrage, da se ohrabre drugi da progovore te da se spriječe daljnja zlostavljanja", dodaje.
Predsjednik Povjerenstva također napominje da oni koji su počinili zlostavljanje i oni koji su svojim postupcima omogućili da se zlostavljanje dogodi moraju odgovarati za svoje postupke.
"Potrebno je preuzeti odgovornost“, kaže mons. Uzinić.On podsjeća da je papa Franjo u apostolskom pismu iz 2019. “Vos estis lux mundi (Vi ste svjetlost svijeta)” odredio da biskupije moraju u roku od godinu dana uspostaviti javne, stalne i lako dostupne sustave za podnošenje prijava.
Podijeliti bol sa žrtvama
U Hrvatskoj su temeljem tih uputa, dodaje nadbiskup Uzinić, osnovani Povjerenstvo HBK i metropolitanski uredi za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba te su određeni biskupijski i nadbiskupijski povjerenici za njihovu zaštitu. Određeno je da se na biskupijskim mrežnim stranicama objave kontakti gdje se žrtve mogu javiti.
"Na razini HBK-a uskoro planiramo objaviti dva priručnika za učitelje, odgojitelje i pastoralne radnike o dobrim praksama u prevenciji zlostavljanja i zaštiti maloljetnika", najavljuje riječki nadbiskup. Međutim, ističe, nije dovoljno samo stvarati strukture, nego je potrebno da i sami biskupi susretnu i čuju žrtve. Alazraki je istaknula koliko je važan susret sa žrtvama jer se jako teško informirati o nečemu što se ne poznaje, o čemu se nema izravnih saznanja, dodaje.
"Ne možemo govoriti ako nismo saslušali žrtve, ako nismo podijelili njihovu bol, ako nismo dotakli rane koje su zlostavljanja nanijela ne samo njihovim tijelima, već i njihovim umovima, srcima i vjeri", kaže nadbiskup Uzinić. On napominje da se i sam papa Franjo redovito susreće sa žrtvama u Domu Svete Marte i da to smatra jednim od svojih prioriteta.
Zahvalnost novinarima
Predsjednik Povjerenstva podržava prijedlog prema kojem bi Crkva trebala imati komunikacijske stručnjake na svim razinama i da ih treba slušati kada joj govore da je uvijek bolje informirati nego šutjeti i zataškavati.
"Šutnja košta mnogo više od suočavanja sa stvarnošću i njezinog iznošenja u javnost. Zbog čuvanja dobrog glasa i ugleda, stvarana je nerealna slika Crkve koja pogađa one koji su doživjeli zlostavljanje, ali i ostale vjernike", dodaje mons. Uzinić.
Smatra da je u svakom trenutku potrebno dati informacije, a prije svega da treba brzo reagirati. "Mislim da mi u Hrvatskoj djelujemo previše reakcionistički, i to uglavnom na razini priopćenja, ako i to", ocjenjuje Uzinić. Osim pravne komponente, dodao je, "potrebno je da u komunikaciji dođe do izražaja i ona ljudska i evanđeoska, da uistinu vidimo osobu, budemo transparentni i priznamo pogreške".
"Dok ne priznamo što se dogodilo, povjerenje će biti narušeno i nećemo moći krenuti dalje", ističe predsjednik Povjerenstva. Naglasio je zahvalnost novinarima koji su pomogli da se problematika zlostavljanja, i osobito zataškavanja, dodatno osvijetli. "Mediji nam mogu i trebaju biti saveznici u rasvjetljavanju slučajeva zlostavljanja. Najvažnije je da i jedni i drugi uvijek vodimo računa o žrtvi i njenom interesu, a ne o drugim interesima", zaključio je nadbiskup Uzinić.
Bez konkretnijih podataka
Na upit za konkretnijim podacima o suzbijanju zlostavljanja, nadbiskup Uzinić je uputio na tajnicu Povjerenstva Marinu Šijaković. Ona je odgovorila da Povjerenstvo, uz ino, "prati djelovanja metropolijskih ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, daje upute, predlaže sadržaje i preventivne mjere s ciljem sprječavanja svih oblika zlostavljanja".
U metropolijske urede imenovani su i klerici i laici različitih profesija. Uredi su objavili kontakte za prijave slučajeva, a na prvom stručnom skupu koji je održan 25. listopada 2021. istaknuto je kako je potrebno poduzeti preventivne mjere u različitim oblicima, poboljšati komunikaciju, razjasniti ulogu povjerenika, pružiti dodatnu edukaciju i izraditi i prevesti literaturu koja je vezana za to područje.
Povjerenstvo HBK priprema smjernice za postupanje u slučajevima zlostavljanja, prevode se priručnici i relevantni dokumenti, a u planu je i drugi stručni skup za članove metropolijskih ureda i biskupijske povjerenike, kazala je tajnica Šijaković. Sve promjene koje su uvedene zadnjih nekoliko godina skraćuju sam proces, doprinose transparentnosti i pozivaju na odgovornost i one koji nisu počinili zlostavljanje ali su svojim odlukama nanijeli štetu, kazala je.Na pitanje o konkretnim odgovorima ona je kazala da za sada nemaju podatke o broju osoba koje su prijavile zlostavljanje. Na pitanje je li joj poznato da se neki biskup član HBK susreo s nekom od žrtava zlostavljanja, kazala je da joj nije poznato, ali da je tijekom edukacije takvo nešto vidjela u Rimu, i da su ti susreti puno značili žrtvama.
Medijski poznati slučajevi
Mediji su proteklih godina izvješćivali o nekoliko sudskih procesa članovima Katoličke crkve za zlostavljanje maloljetnika.
Među inim, to su svećenik Ivan Čuček iz Šestina u Zagrebu (2000), Drago Ljubičić iz Banjola na otoku Rabu (2007), Nedjeljko Ivanov iz Bibinja (2012), koji je osuđen po Crkvenom sudu, a po civilnom sudu je nastupila zastara, te Ante Madunić iz Prološca Donjeg (2012).
Također, prema javno dostupnim podacima, otvorena je istraga protiv 24-godišnjeg Riječanina koji je bio predsjednik Zdruga katoličkih skauta Riječke nadbiskupije.
