Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković smatra kako se problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće riješiti dok ugovorne liječnike Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) bude plaćao po paušalu umjesto po učinku.
"Ne može privatnik raditi na paušalu, njemu se treba platiti samo odrađena usluga. Glavarina i hladni pogon, klikanje - sve je to paušal", ustvrdio je Jurković na Kongresu poslodavaca u zdravstvu koji je proteklih dana održan u Vodicama.
Paušalno plaćanje privatnika, koji imaju ugovor s HZZO-om, izdvojio je kao jednu od temeljnih nelogičnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu jer im plaća ne ovisi o rješavanju problema pa im se više isplati pacijenta 'gurnuti' na neku drugu instancu.
U posljednje tri godine broj komunikacija telefonom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) porastao je za više od dva puta, sve se manje radi s pacijentom, a smanjen je i broj kućnih posjeta, ustvrdio je direktor UPUZ-a poručivši da kontakt pacijenta i liječnika ne može zamijeniti "nikakav mail ni računalo".
Upozorio je i na činjenicu da pacijent sve teže dolazi do primarne zdravstvene zaštite koja mora biti dostupna. "Mislim da bi oni hvatali pacijente po cesti da su plaćeni po obavljenoj usluzi", rekao je Jurković o privatnicima u PZZ-u.
Poručio je zdravstvenoj administraciji da će rješavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pokazati njezinu spremnost da uredi sustav.
Plaćanje privatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bio je samo jedan od problema kojih se dotaknuo Jurković u svom izlaganju na kongresu koji svake godine okuplja relavantne stručnjake i predstavnike zdravstvenih institucija, a problematiziran je i niz drugih aktualnih tema poput reforme zdravstva, liberalizacije specijalizacija, nezadovoljstva liječnika kao i smanjenja listi čekanja.
Ukupan dug u zdravstvu - 14,6 milijardi kuna
Direktor UPUZ-a istaknuo je i da su 2022. zdravstvene ustanove, nakon dugog niza godina, uravnotežile poslovanje, odnosno prihode i rashode.
"Prošle smo godine postigli dugo očekivani cilj, uravnotežili smo poslovanje što je ključan korak prije vraćanja duga u zdravstvu", istaknuo je Jurković.
Prema izvješću državne revizije, ukupan dug u zdravstvu iznosi 14,6 milijardi kuna, gotovo dvije milijarde eura. Njime su obuhvaćeni dugovi bolnica prema dobavljačima, krediti zdravstvenih ustanova, ali i dug bolnica prema državi, odnosno prema HZZO-u, koji iznosi 5,4 milijarde kuna.
Dug bolnica prema državi Vlada može otpisati i Jurković očekuje da će se to dogoditi kada opće bolnice, u sklopu reforme, svoja osnivačka prava prenesu na državu te bi se tako ukupni dug u zdravstvu odmah smanjio za 5,4 milijardi kuna.
Početkom iduće godine osnivačka prava općih bolnica trebala bi biti prenesena sa županija na državu, a opće bolnice postale bi obveznici zajedničke javne nabave.
U Udruzi poslodavaca smatraju da dug bolnica prema HZZO-u generiraju i preniske cijene po kojima nacionalni osiguravatelj plaća zdravstvene usluge
"Došlo je vrijeme da i same zdravstvene ustanove sudjeluju u kreiranju cijene usluge koju pružaju, jer sada o toj cijeni odlučuje kupac usluge, odnosno HZZO", rekao je direktor UPUZ-a.
3500 liječnika više i pola milijuna stanovnika manje nego 2013.
U tom je kontekstu prezentirao i slovenski model tripartitnog pregovaranja, u kojemu nacionalni osiguravatelj svake godine pregovara s poslodavcima o cijeni dijagnostičko-terapijskih postupaka. Ako se dogovore, ta se cijena primjenjuje, u suprotnom arbitrira ministar.
Poručio je i da tom modelu treba težiti jer se njime dijeli odgovornost.
Osvrnuo se i na zahtjev liječničkih udruga za liberalizacijom specijalizacija, te ponovio stajalište UPUZ-a koji nema ništa protiv toga da se mlade ljude riješi "robovlasničkih ugovora". Samo traže da se, u tim novim uvjetima, ponudi i konkretno rješenje za javni interes, odnosno organizaciju zdravstvene zaštite u svim dijelovima Hrvatske.
U odgovoru na upozorenja liječničkih udruga kako sve više liječnika odlazi raditi u inozemstvo, iznio je podatke statističkog ljetopisa HZJZ-a, po kojima Hrvatska ima 3500 više liječnika u sustavu nego prije deset godina, s tim da ima pola milijuna stanovnika manje.
"Broj zaposlenih u zdravstvu u dvije je godine porastao za 3000. Stalno zapošljavamo, a broj stanovnika nam pada", istaknuo je dodavši da je Hrvatska s 400 liječnika na 100.000 stanovnika u prosjeku EU-a.
Potrebno je, kaže, objektivno početi govoriti o tome gdje su problemi. Po njegovu mišljenju, oni su u neadekvatnom rasporedu liječnika, teritorijalnom i po razinama zdravstvene zaštite.
"Nisu plaće nikome u Hrvatskoj dobre, ali među sto najvećih plaća, prema podacima COP-a, velika je većina liječnika", istaknuo je.
Iznio je i podatak da su Vladinom uredbom u travnju povećani koeficijenti specijalistima u rasponu od tri do 22,8 posto. Onima bez specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti porasli su koeficijenti od 13 do 15,8 posto. Liječnicima bez specijalizacije i specijalizantima koeficijenti su povećani za 13,3 posto.
Direktor UPUZ-a dotaknuo se i neprihvatljivo dugih listi čekanja, istaknuvši da one, prema iskustvu nekih susjednih zemalja, nastaju kao rezultat pada produktivnosti rada, a ne toliko zbog malog broja liječnika.
