Proračun za 2023. i dalje će biti u funkciji ublažavanja krize izazvane covidom, inflacijom i drugim ugrozama standarda građana, ali i dobrog funkcioniranja gospodarstva kako bi se sačuvao gospodarski rast i razvoj.
Pored toga, kako je rekao premijer Andrej Plenković na početku sjednice sa koje će proračun biti upućen u saborsku proceduru, vlada želi omogućiti sigurnost građana, uz nastavak rasta plaća i mirovina. U tom smislu, Plenković ističe da je u proračun uračunata povišica za zaposlene u javnom sektoru dogovorena sa sindikatima.
Novi proračun donosi se u kontekstu ublažavanja krize zbog covida, ruske agresije na Ukrajinu i njezinoga učinka na cijene energenata i hrane, inflaciju i poremećaje u opskrbnim lancima, ali odnosi se i na vrijeme u kojemu će Hrvatska biti članica i euro područja i šengenskog sporazuma, rekao je Plenković. To po njegovim riječima mijenja međunarodni položaj Hrvatske i utječe na budući ekonomski i gospodarski razvoj.
Politika upravljanja javnih financija prije covid krize dovela je po njegovim riječima do toga da Hrvatska iz proračunskog manjka prijeđe u višak, kreditne agencije joj dignu rejting u investicijski, a sve je to postignuto u uvjetima snažne političke stabilnosti.
Vladina projekcija rasta za ovu godinu od 5,7 posto je, kaže Plenković, skromnija od očekivanja međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija. Za iduću godinu vlada projicira rast BDP-a od 0,7 posto. Nakon toga, za 2024. projicira se rast od 2,7, a u 2025. godini 2,6 posto. Stoga je, kaže Plenković, iduće godina "prijelazna i specifična u pogledu rasta".
Završetak saborske rasprave o prijedlogu proračuna za 2023. godinu Plenković očekuje do kraja ovog mjeseca.
