Oko 120.000 etničkih Armenaca iz Gorskog Karabaha otići će u Armeniju jer ne žele živjeti u sklopu Azerbajdžana i boje se etničkog čišćenja, reklo je vodstvo te pokrajine u nedjelju, a armenski premijer poručio je da ih je zemlja spremna primiti.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je u obraćanju naciji da je država spremna prihvatiti etničke Armence iz Gorskog Karabaha nakon što je tamošnje vodstvo najavilo napuštanje pokrajine.
Sigurnosni savezi kojima je Armenija pripadala pokazali su se neučinkovitima, rekao je Pašinjan u očitoj kritici Rusije, ključnog saveznika Erevana.
Armenija smatra da je i međunarodna zajednica presporo reagirala te je u u subotu u obraćanju UN-u šef diplomacije pozvao na hitno raspoređivanje promatrača.
Armenci iz Karabaha, teritorija međunarodno priznatog kao dio Azerbajdžana, no kojim Baku ne upravlja od raspada Sovjetskog Saveza, bili su prisiljeni proglasiti primirje 20. rujna nakon 24-satne operacije mnogo veće azerske vojske.
Azerbajdžan tvrdi da će jamčiti njihova prava i integrirati pokrajinu, no armensko vodstvo u Karabahu reklo je za Reuters da će napustiti to područje.
Azerbajdžan opetovano poriče da im namjerava nauditi, no poručuje da su Armenci slobodni otići.
Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzojan u subotu se obratio Ujedinjenim narodima.
"Međunarodna zajednica treba poduzeti sve napore kako bi odmah rasporedila misiju UN-a u Gorskom Karabahu s mandatom praćenja i procjene ljudskih prava, humanitarne i sigurnosne situaciji na terenu", rekao je Mirzojan UN-u.
"Naši ljudi ne žele živjeti kao dio Azerbajdžana. Devedeset devet cijelih devet posto preferira napustiti naše povijesne zemlje", rekao je za Reuters David Babajan, savjetnik Samvela Šaramanjana, predsjednika samozvane "Republike Artsakh".
Dodao je da nije jasno hoće li Armenci poći cestom Lachin koja vodi do Armenije, gdje Pašinjan suočio s pozivima da odstupi zbog neuspjeha da spasi Karabah.
"Sudbina našeg nesretnog naroda će u povijesti biti zapamćena kao poniženje i sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet", kazao je Babajan.
"Odgovorni za našu sudbinu će jednoga dana morati pred Bogom odgovarati za svoje grijehe", dodao je.
Postupak predaje oružja armenskih boraca je u tijeku, kazao je Babajan.
Egzodus tolikog broja ljudi iz Karabaha predstavlja novi preokret u burnoj povijesti Gorskog Karabaha, kojim su kroz stoljeća vladali Perzijanci, Turci, Rusi, Osmanlije i Sovjeti.
Također, mogao bi promijeniti ravnotežu sila u južnom Kavkazu, sastavljenom od različitih etnija na prostoru premreženom plinovodima i naftovodima, gdje se Rusija, Sjedinjene Američke Države, Turska i Iran natječu za utjecaj.
Azerbajdžan, pretežito muslimanska zemlja, rekao je da Armenci, koji su kršćani, mogu otići ako žele. Pašinjan je kazao da bi trebali ostati osim ako bi ostanak bio opasan.
Očekuje se da će medicinske evakuacije iz odmetnute pokrajine započeti u nedjelju.
Armenske vlasti u pokrajini su kasno u subotu rekle da je 150 tona humanitarne pomoći iz Rusije i 65 tona brašna Međunarodnog odbora Crvenog križa stiglo u pokrajinu, gdje su tisuće Armenaca ostale bez hrane.
