Zadobivenim ozljedama podlegla je 15-godišnja djevojčica, a ozlijeđeno je 27-ero ljudi. U potresu je oštećeno 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna.
Najjači potres u posljednjih 140 godina i u vrijeme pandemije koronavirusa
Nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio je potres jačine 5.0 stupnjeva te niz naknadnih potresa, kojih je do kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko 3200.
Najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina nanio je ogromne štete Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a dodatna otežavajuća okolnost bila je to što se prirodna katastrofa dogodila u vrijeme uvođenja epidemioloških mjera i straha koji se širio zbog novootkrivenog koronavirusa.
Snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, oštećeni toranj katedrale, ulice i parkirani automobili zatrpani ciglama i kamenjem obišle su svijet i ostale upisane u kolektivnu svijest građana.
Žurne službe odmah su krenule u raščišćavanje gradskog središta, pri čemu se pokazalo da su razmjeri štete puno veći nego što se činilo na prvi pogled. Zagrepčane je dodatno uznemirio razoran potres snage 6.2 koji je 29. prosinca 2020. pogodio Sisačko-moslavačku županiju.
Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena, a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ministra Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko Horvat, koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor zadužen za obnovu 9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina.
Paladina, koji je bio opterećen sporom i neefikasnom obnovom, naslijedio je 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura te su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva.
Bačić je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da Vlada "nije položila ispit" kada je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, no najavio je napredak do kraja godine, do kada očekuje radove na stotinjak kuća.
Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za izgradnju je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u tijeku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora, kazao je.
Početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće, a do kraja godine imat ćemo radove na 100 kuća, obećao je.
Osim projekata konstrukcijskih obnova i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić je najavio stambeno zbrinjavanje za obitelji koje stanuju u kontejnerima.
Do kraja lipnja isplatiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove iz Fonda solidarnosti
Bačić je istaknuo kao najvažniji cilj do kraja prve polovice godine isplatiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove iz Fonda solidarnosti.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je zadovoljstvo obnovom javnih zgrada, što je u nadležnosti Grada, no nezadovoljan je zbog privatnih zgrada, čija je obnova ipak počela.
“Imamo pet završenih konstrukcijskih obnova javnih zgrada u Zagrebu, čime smo jedini uspjeli cjelovito obnoviti svoje institucije”, rekao je Tomašević dodavši kako očekuje da će Zagreb do lipnja povući 185 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet najavio je da će obnova Gimnazije Tituš Brezovački biti dovršena do kraja ljeta, a dosad su konstrukcijski obnovljene četiri osnovne škole i učenički dom. Pri dovršetku su radovi u OŠ Blagoje Bersa.
U Zagrebu preostaje dovršetak cjelovite obnove Gornjogradske gimnazije, Ekonomske škole, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te Umjetničko-plesne škole Silvije Hercigonje.
