Naravno, sudjeluje kao "objekt", odnosno kao jedna od država koja prima veliki broj stranaca, ponajprije kroz uvoz radne snage.
Što je "zamjena stanovništva"?
Tezu o zamjeni stanovništva u europskom javnom prostoru gura najviše mađarski premijer Viktor Orban.
"U Europi se odvija zamjena stanovništva. Bijela, kršćanska, tradicije svjesna osoba, recimo europska, postaje sve rjeđa, a broj uvezenih migranata se povećava", izjavio je lani Orban.
Navodi o neprovjerljivom "Sorosevom planu" i pritužbe na račun navodne "zamjene stanovništva" dio su teorija urote koje promoviraju krajnje desni ekstremisti.
No, jedno su teorije zavjere, a drugo činjenice pa i dojam. A dojam je takav da smo u Hrvatskoj već neko vrijeme svjesni velikih promjena u kontekstu sastava stanovništva.
Hrvatska izumire
Da nešto u Hrvatskoj po tom pitanju odavno ne valja, znamo već odavno. Prvi rezultati popisa stanovništva 2021. potvrdili su da izumiremo. Tko je kriv?
Stručnjak za demografiju Stjepan Šterc još je davno u intervjuu Večernjem listu ustvrdio da se proces zamjene stanovništva već događa.
"Taj je proces započeo. To se u demografiji zove proces zamjene stanovništva kod populacija koje su malobrojne kao što je Hrvatska. Drukčija je priča kod populacija od 80 milijuna stanovnika kao što je Njemačka. Zamjena ili supstitucija stanovništva u Hrvatskoj je počela prije dvije godine. Otprilike onoliko koliko se stanovništva iseli, oko 41, 42 tisuće stanovnika, toliko se i useli, nešto malo manje.
U pravilu, sve zemlje imaju selektivnu imigraciju. Prihvaća se ono stanovništvo koje je kao radna snaga interes njihovim gospodarstvima. U slučaju Hrvatske, ta selektivna imigracija može biti još izravnija. Zato što imamo više stanovništva s hrvatskim identitetom u iseljeništvu nego u Hrvatskoj. Uz selektivnu imigraciju, naravno da će se morati ići i na ostalu populaciju koja je nama nužna da bi se pokrila radna mjesta. Ali mi nemamo imigracijsku politiku.", rekao je Šterc.
Što kažu građani?
Čak 48,5% građana Hrvatske smatra da je imigracija iz trećih zemalja u EU loša stvar, dok 28% smatra da je dobra. No stavovi prema migrantima znatno variraju ovisno o tome odakle dolaze i zašto dolaze, kaže se u istraživanju kojeg je proveo Hrvatski pravni centar u suradnji s organizacijama iz Slovenije i Bugarske. Najpozitivnije se percipiraju migranti iz drugih članica EU-a, a najnegativnije izbjeglice iz trećih zemalja (uz izuzetak Ukrajine).
Većina građana bi prihvatila izbjeglicu kao susjeda ili kolegu, a nešto manje kao prijatelja. Kada se radi o emocionalno bliskim vezama, poput partnerstva ili braka s izbjeglicom (vlastitog ili djetetovog), stavovi su podijeljeni i uglavnom neutralni.
Zanimljivo je da muškarci češće nego žene prihvaćaju mogućnost veze s izbjeglicom, dok žene češće izražavaju prihvaćanje u radnom ili susjedskom okruženju.
Velika većina građana smatra da izbjeglice najčešće dolaze u Hrvatsku nezakonito. Također, mnogi smatraju da su slabo integrirane u društvo, iako gotovo polovica građana zauzima neutralan stav.
