Ako ste tip koji nosi nove krpice bez prethodnog pranja, postoji šansa da ćete platiti cijenu za to nekoliko dana kasnije. U nastavku vam donosimo gdje se kriju opasnosti.
Alergijske reakcije
Alergijski kontaktni dermatitis je reakcija imunološkog sustava na alergen koji je došao u kontakt s vašom kožom. Uzrokuje odgođenu reakciju: osip koji se pojavljuje nekoliko dana nakon izlaganja, a zatim može trajati tjednima. "Kad vidimo alergijski kontaktni dermatitis na odjeći, to je obično od disperznih boja", kaže dr. Susan Nedorost, profesorica dermatologije na Sveučilištu Case Western Reserve. Disperzne boje prvenstveno se koriste u sintetičkim odjevnim materijalima poput poliestera i najlona. I mogu biti prisutni na višim razinama u potpuno novom, neopranom odjevnom predmetu.
Znojenje i trenje mogu uzrokovati ispiranje disperzne boje iz odjeće. Sintetička oprema za vježbanje—sjajni, rastezljivi materijali koji odbijaju vodu koji su danas tako popularni—često su krivci kada liječi ljude od alergijskog kontaktnog dermatitisa. “Ako pacijent dođe i ima osip oko stražnjeg dijela vrata i duž bokova oko pazuha, prvo pitanje koje postavljam je što nosi kada vježba”, kaže dr. Nedorost.
Nije poznato koliko su alergije na disperzne boje raširene, ali postoji jedan način da ograničite rizik od loših reakcija: "Pranjem nove odjeće možete ukloniti malo viška boje i tako biti manje izloženi", kaže dr.Nedorost.
Kancerogene kemikalije
Alergijski osip nije jedini zdravstveni problem povezan s kemikalijama u odjeći. U studiji iz 2014. godine skupina istraživača sa Sveučilišta Stockholm u Švedskoj testirala je 31 uzorak odjeće kupljen u maloprodajnim trgovinama, a koji su bili “različitih boja, materijala, marki, zemlje proizvodnje i cijene te namijenjeni širokom tržištu”. Pronašli su vrstu kemijskog spoja pod nazivom "kinolin" (ili jedan od njegovih derivata) u 29 od 31 uzorka, a razine ove kemikalije bile su posebno visoke u poliesterskoj odjeći. Kinolin se koristi u bojama za odjeću, a Agencija za zaštitu okoliša SAD-a klasificirala ga je kao "mogući kancerogen za ljude" na temelju nekih studija koje ga povezuju s "aktivnošću pokretanja tumora" kod miševa - iako agencija također navodi da nije bilo studija na ljudima provedeno kako bi se procijenio potencijal kinolina za izazivanje raka, piše Time.
Ulrika Nilsson, članica skupine Stockholmskog sveučilišta i profesorica analitičke kemije, također poziva na nitroaniline i benzotiazole, još dva kemijska spoja koji se pojavljuju u odjeći i koje laboratorijski i životinjski dokazi povezuju s potencijalnim štetnim učincima na zdravlje, uključujući rak. Dok neke od ovih kemikalija mogu ostati zaključane u vlaknima vaše odjeće, druge mogu polagano izlaziti na vašu kožu ili u zrak koji udišete kako vaša odjeća stari i propada. Nažalost, kaže Nilsson, "ove kemikalije još nisu dobro proučene u vezi s unosom u kožu ili povezanim zdravstvenim učincima" kod ljudi, tako da nije jasno bi li vas izloženost ovim kemikalijama u vašoj odjeći mogla razboljeti.
“Uvijek je u vašem interesu da operete novu odjeću prije nošenja, time se smanjuje sadržaj kemikalija, posebno zaostalih kemikalija koje mogu biti zaostale iz procesa proizvodnje. Ali zapravo ne postoji indikator naljepnice ili certifikat koji bi signalizirao da je odjevni predmet bez kemikalija.
Ono što je izluđujuće za potrošače je da kupite košulju na kojoj piše '100% pamuk', a opet vam ne daju nikakve informacije o kemikalijama ili aditivima koji su korišteni."
