Spektakularni ledeni krajolici, planine i tundra, jedinstveni životinjski svijet – Grenland bez sumnje nudi bezbroj motiva za impresivne fotografije i videe, posebno u eri društvenih mreža. Međutim, je li opravdano krenuti na kratki turistički izlet u Arktik, regiju snažno pogođenu globalnim zagrijavanjem, predmet je za neku drugu raspravu.
Posjet Trumpa Jr.
Javna polemika oko putovanja američkog poduzetnika Donalda Trumpa Juniora ima druge razloge: njegov otac će za nekoliko dana ponovno preuzeti dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i očito je odlučan pretvoriti Grenland u 51. američku saveznu državu.
Trump Junior pokušao je predstaviti svoje putovanje kao nevini izlet. „Kao netko tko voli prirodu i tko je posjetio mnoga fascinantna mjesta diljem svijeta, radujem se kratkom posjetu Grenlandu ovog tjedna kako bih se malo zabavio“, izjavio je za američku televiziju Fox prije polaska. U međuvremenu je Trumpovim zrakoplovom sletio na međunarodnu zračnu luku u Nuuku.
Prema izvještaju agencije Reuters, koja se poziva na izvore bliske Trumpu Junioru, planirao je tijekom jednodnevnog posjeta snimiti video sadržaj za podcast i nije namjeravao susresti se s političarima.
Trump bi kupio Grenland
Voditelj ureda grenlandskog Ministarstva vanjskih poslova Mininnguaq Kleist rekao je Reutersu da će Trump ondje boraviti četiri do pet sati: „Nismo informirani o njegovom programu, što ukazuje na to da je riječ o privatnom posjetu.“
Danski mediji izazvali su spekulacije izvještajem da je grenlandski premijer Múte Egede otkazao sastanak s danskim kraljem Frederikom u posljednji trenutak. Kao razlog navedena je izmjena u planu termina, ali nije otkriveno zašto je Egede oslobodio vrijeme.
Instagram profil Donalda Trumpa Juniora, koji sebe naziva ljubiteljem prirode, prepun je političkih objava usklađenih s politikom njegovog oca. Stoga je teško zamisliti da se ovo putovanje može odvojiti od agende novog predsjednika SAD-a, koji će za dva tjedna ponovno preuzeti dužnost.
Od pobjede na izborima u studenome, Trump Senior već je zatražio kontrolu nad nekoliko mjesta izvan SAD-a. Primjerice, izrazio je želju da Panamski kanal ponovno bude pod američkom upravom. Nakon prijetnji carinama Kanadi, Trump je čak sugerirao ideju o spajanju dviju sjevernoameričkih država.
Međutim, najsnažniji su njegovi zahtjevi prema Grenlandu. Još 2019. godine, tijekom svog prvog mandata, Trump je pokazao interes za kupnju ovog danskog teritorija. Kada je danska premijerka Mette Frederiksen odbacila tu ideju, Trump je otkazao službeni posjet Danskoj.
Posljednjih tjedana Trump je ponovio svoje želje. Prije nego što je njegov sin pošao na put, objavio je video u kojem čovjek s MAGA kapom poziva Trumpa da kupi Grenland i „oslobodi ga danske kolonijalne vlasti“.
Trump obećava Grenlandu i njegovih 56.000 stanovnika zaštitu, ali nije naveo razloge za svoje težnje. Ekonomski i geopolitički, kontrola nad resursima bogatim Arktikom povećala bi američki utjecaj u regiji, gdje zbog topljenja ledenih kapa i Rusija i Kina sve agresivnije ističu svoje zahtjeve. SAD već ima arktičku obalu zahvaljujući Aljasci i od 1951. godine održava zračnu bazu na sjeverozapadu Grenlanda.
Na konferenciji za tisak u svojoj rezidanciji u Mar-a-Lagu u utorak (7.1.) Trump je na zaprepaštenje prisutnih na pitanje jednog novinara može li isključiti vojnu silu u svojim težnjama za “preuzimanjem” Panamskog kanala i Grenlanda, Trump jasno rekao da “ne može”.
Grenland i pitanje neovisnosti
Grenland, međutim, postaje ulog u većoj igri, što izaziva kritiku političara poput Aaje Chemnitz, grenlandske zastupnice u danskom parlamentu. „Ne želim biti pijun u Trumpovim divljim snovima o proširenju svog carstva“, napisala je na Facebooku.
U međuvremenu, u grenlandskoj unutarnjoj politici vodi se drugačija rasprava o budućoj vlasti nad otokom. U novogodišnjem obraćanju premijer Egede pozvao je na „važan korak prema neovisnosti“: „Budućnost i zemlja pripadaju nama!“
Grenland, naseljen Inuitima, kolonizirali su Danska i Norveška u 18. stoljeću, a kasnije je prešao pod dansku upravu. Nakon Drugog svjetskog rata formalno je dekoloniziran, ali i dalje uz brutalne poteze danskih vlasti poput prisilne sterilizacije žena i prisilno preseljenje djece u Dansku. Ova djela tek se sada sustavno istražuju, što dodatno jača želju mnogih Grenlanđana za potpunim odvajanjem od Danske.
Dok se u travnju budu održavali izbori za novi parlament u autonomnoj regiji, zagovornici neovisnosti očekuju dodatni vjetar u leđa. Egede je u svom govoru istaknuo da parlament već radi na nacrtu ustava za suvereni Grenland.
Danska ne želi izgubiti Grenland
Pitanje je, međutim, može li Grenland opstati kao gospodarski neovisna zemlja. Kopenhagen godišnje šalje Grenlandu oko 550 milijuna eura, što čini trećinu ukupnog proračuna regije.
Zbog bogatstva prirodnim resursima i geostrateškog značaja Danska bi se teško odrekla Grenlanda. Nakon Trumpove ponude, danski ministar obrane Troels Lund Poulsen najavio je nove investicije u vojnu infrastrukturu na Grenlandu.
Dansko kraljevstvo također je redizajniralo državni grb, dajući Grenlandu više prostora na njemu. „Mi pripadamo zajedno“, izjavio je kralj Frederik u svom novogodišnjem obraćanju.
Hoće li Grenlanđani prihvatiti takav stav, ostaje tema predizborne kampanje. Bez obzira na ishod – neovisnost, priključenje SAD-u ili ostanak s Danskom uz veće subvencije – geopolitička važnost Arktika ide u prilog Grenlandu.
