Upravo je veljača mjesec kada se održavaju događanja koja su znana i kao fašnik, karneval, poklade, maškare ili mesopust.
Ovaj tradicionalni događaj pod maskama i kostimima, prepun rituala i transformacija, namijenjen je istovremeno odraslima i djeci, a atmosfera koja odiše veseljem i zabavom bez sumnje svemu može dati epitet ''najveselijeg'' praznika. Globalno najprepoznatljiviji karnevali su oni u Rio de Janeiru i Veneciji, ali vrlo su popularni i oni u Cádizu, Nici, Montevideu, Kölnu i Bincheu te privlače veliki broj posjetitelja.
Osim zabave, plesa i povorki pod maskama što je zajedničko svim ovim karnevalima, zapravo svaki od spomenutih ima svoj pristup koji ih međusobno razlikuje pa tako u Riju de Janeiru centralni događaj je parada školi sambe, u Veneciji su to primjerice Bal pod maskama, Let anđela i Smotra gondola dok je u Cádizu ponajviše prisutna satira na društvo i političku situaciju u zemlji.
Poput navedenih katoličkih zemalja, karneval ima svoju dugu tradiciju i u Hrvatskoj, a među najpoznatijima su karnevali u Rijeci i Samoboru, iako se isti održavaju i u ostalim gradovima i mjestima poput Splita, Zadra, Dubrovnika, Opatije, Paga, Turopolja itd.
Jedan od karnevala s poprilično dugom tradicijom jest fašnik u Samoboru koji se ove godine organizira po 197. put, a koji je prije pandemije znao privući i više od 150 tisuća posjetitelja. Poput većine drugih fašnika i onaj u Samoboru organizira raznovrstan program nastupima raznih fašničkih skupina, glazbenika, kao i ritualnom ceremonijom suđenja i spaljivanja princa Fašnika. Stoga se postavlja pitanje što je toliko posebno u Samoboru i Samoborskom fašniku?
Duga tradicija, ali i blizina Zagreba i Slovenije svakako su jedne od ključnih razloga velike posjećenosti Samobora tijekom fašnika. Osim toga, bogat i raznovrstan program (fašnička utrka, dječja povorka, koncerti itd.) koji u velikoj mjeri odgovaraju željama i interesima posjetitelja, svakako doprinosi velikoj posjećenosti Samobora tijekom spomenutog razdoblja.
Ovogodišnji fašnik u Samoboru, kao i oni raniji, uvijek je nastojao pratiti aktualna zbivanja te od njih zbijati šale pa se tako ove godine organizira pod nazivom ''Hokus pokus EUrekus'' s posebnim osvrtom na zbijanje šala na uvođenje eura kao službene valute. Kada tome pridodate gastronomsku ponudu koju predvode krafne kao tradicionalni specijalitet karakterističan za fašnik, ali i lokalne kremšnite, onda vrlo lako nađete dodatni razlog za posjetiti Samobor. Iako je Samobor površinom malen grad, vrlo dobra (prometna) organizacija tijekom fašničkog razdoblja omogućava nešto više i šire pješačke zone kako bi brojni posjetitelji, a pogotovo oni u pratnji najmlađih mogli uživati. Štoviše, samoborski fašnik ne organizira se samo na glavnom gradskom trgu već i u neposrednoj blizini trga, a za one najmlađe na Trgu Matice hrvatske (op.a. koji mijenja naziv u Trg srakinih mališana) organiziraju se dječje predstave, razne edukativne i kreativne radionice te ostala događanja namijenjena najmlađima.
Iako se ovogodišnji fašnik u Samoboru bliži kraju te je službeno zatvaranje fašnika u 2023.-oj godini najavljeno za 21. veljače, svi oni koji su željni dobre zabave još uvijek imaju vremena da posjete Samobor i Slobodnu fašničku republiku. Oni koji ne stignu, neka rezerviraju svoje termine u planerima za 198. Samoborski fašnik.
