Ina je proteklog tjedna dobila novo vodstvo. Sljedeće tri godine predsjednica Uprave bit će Zsuzsanna Ortutay, menadžerica s 25 godina iskustva u različitim ulogama unutar MOL Grupe. S novinarkom Večernjaka Matejom Šobak, razgovarala je o tome kako gleda na aktualnu aferu s HEP-ovim plinom, na poslovanje Ine, akviziciju OMV-a te situaciju s Rafinerijom Rijeka, a otkrila nam je i planove za budućnost kompanije.
Tema koja Vas je dočekala na početku mandata situacija je oko regulatornih promjena na hrvatskom tržištu plina. Kako ste doživjeli ovu situaciju?
Vjerujem da tržišne intervencije kreatora politike, unatoč njihovoj najboljoj namjeri, prije ili kasnije stvore neželjene anomalije. Plin i električna energija posebna su roba iz mnogo razloga. Spomenut ću samo neke - ponuda je stalna, a potražnja sezonska, mogućnost skladištenja je ograničena i teška. Proizvođači, trgovci na veliko i distributeri moraju se nositi s ovim izazovima zajedno s neizvjesnostima cijena. Što smo bliže tržišnim principima, to je bolje za cijelo gospodarstvo. Iz očitih razloga, Ina je iznimno oprezna kada je u pitanju aktivnost trgovanja plinom. Nastavljamo se pridržavati svih propisa i vrlo strogih internih politika koje imamo u kompaniji. Ova posljednja promjena stvara dodatne izazove jer odmah stupa na snagu i preko noći moramo pronaći tržište za značajnu količinu plina. Unatoč tome, Ina će na hrvatskom tržištu plina podržati i osigurati nesmetanu provedbu promjene regulative.
Pretpostavljam da, kao dosadašnja članica Nadzornog odbora, raspolažete širom slikom poslovanja Ine te da dolaskom na čelo kompanije ne ulazite na nepoznato područje?
Točno. Dvije i pol godine bila sam članica Nadzornog odbora i imala sam priliku upoznati cjelokupno poslovanje kompanije, no moja je povijest s Inom počela ranije; 2009. i 2010. radila sam na projektu optimizacije procesa u Ini koji je za cilj imao osiguravanje financijske stabilnosti, ali i prije toga, od 2003. do 2006., živjela sam u Zagrebu i bila savjetnica za riznicu glavnog financijskog direktora Ine. Ovaj put ostajem na duže razdoblje sa zadatkom da osiguram dugoročno, stabilno i mirno poslovanje kako bi se svi dionici mogli usmjeriti na daljnji razvoj i rast kompanije.
Drugačija je možda i sama kompanija, barem u odnosu na vrijeme kada je MOL postao strateški partner Ine?
Svakako. Ina je danas integrirana kompanija u kojoj svi segmenti rade zajedno, i to u čitavoj Ina Grupi. Nije tako bilo prije, različite djelatnosti i tvrtke članice grupe funkcionirale su kao silosi, što nije uvijek bilo najučinkovitije. Također, Ina je prošla respektabilan put digitalizacije te je danas moderna i financijski stabilna tvrtka, koja može samostalno provoditi velike investicije koje su tržišno opravdane i financirati skupe transformacijske procese koji su nužni.
Koliko se naftni i plinski biznis promijenio od tog vremena do danas?
Puno, ni cijelo vaše vikend izdanje ne bi bilo dovoljno da se do kraja objasni kroz što prolazi industrija. Spomenut ću samo najvažnije promjene. To je zelena tranzicija koja je zapravo postala nužnost. Također, geopolitička događanja su snažan naglasak stavila na sigurnost opskrbe, učinkovitost i stabilnosti zaliha energije. Danas moramo tražiti ravnotežu između zelene tranzicije, troškova i dobave energije, što nije uvijek lako, ali INA pokazuje da u tome može biti uspješna.
Spomenuta geopolitička zbivanja pokazala su i važnost Rafinerije nafte Rijeka. U kojoj su fazi tamošnji radovi na izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka?
U modernizaciju riječke rafinerije ulažemo više od 630 milijuna eura. Projekt je iznimno kompleksan; počeo je prije tri godine i trajat će još godinu dana. Svakog je dana na gradilištu oko 800 radnika i sad smo na 77 posto dovršenosti. To je strateški projekt, dugoročan i vrlo važan za održivost rafinerijske prerade u Rijeci. Modernizacija će pridonijeti većoj proizvodnji dizela, što je važno za opskrbu Hrvatske i regije, ali i za smanjenje ovisnosti o proizvodima koje uvozimo.
Što je s tamošnjim istjecanjem ugljikovodika, problemom koji traje već mjesecima?
Prošli tjedan sam osobno otišla u riječku rafineriju jer vjerujem da je vrlo važno što ostavljamo budućim generacijama. Mi želimo trajno riješiti ovaj problem koji nije nastao sada, već ima povijesni karakter. Već smo započeli s izradom novih bušotina koje će crpiti ugljikovodike nataložene u podzemlju kako bi se spriječilo njihovo daljnje istjecanje. Provest ćemo i cjelovito seizmičko snimanje kako bi se bolje razumjelo podzemlje rafinerije i razlozi pojave izlijevanja. Problem nije od jučer i nemoguće ga je riješiti do sutra zato molim sve dionike za strpljenje jer se radi o radovima koji zahtijevaju temeljit znanstveni pristup. Ono što je u ovom trenutku najvažnije je da poduzimamo sve što je u našoj moći i da smo odlučni trajno riješiti ovaj problem.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Prošlog tjedna završena je i akvizicija slovenskog OMV-a. Dobiva li se time pristup tržištu i za riječku rafineriju?
Ina nikada nije imala jaču tržišnu poziciju na slovenskom tržištu kao što to ima danas. Akvizicijom smo povećali svoj udio u zajedničkoj kompaniji koja će se sada zvati MOL & INA d.o.o sa 7,75 na 33 posto. Novih 27 maloprodajnih lokacija poslovat će pod brendom Ina i naši kupci, a mnogi od njih su i oni iz Hrvatske na proputovanju, imat će na raspolaganju više prepoznatljivih lokacija u Sloveniji. Ono što je najvažnije, Slovenija će biti jedno od glavnih tržišta za plasman proizvoda iz modernizirane Rafinerije nafte Rijeka koja će s izgradnjom novog postrojenja za obradu teških ostataka proizvoditi oko 13 posto više dizela u odnosu na trenutnu količinu. Dakle, iskoristili smo sinergijske mogućnosti koje nam pruža pripadnost MOL Grupi i smatram da je za Inu ovo jako dobar posao.
Koji su planovi za ulaganja u plinska polja na Jadranu?
Program razvoja postojećih plinskih polja u Jadranu pokrenut 2019. jedan je od naših najvećih investicijskih projekata s ukupnim potencijalnim ulaganjem većim od 200 milijuna eura. Od planiranih 11, do sada je izbušeno sedam bušotina, dvije su već u proizvodnji, a za ostale će biti potrebno sagraditi platforme. Natječaj za to je u tijeku. Ovo vidimo kao dobru priliku za našu proizvodnju plina, ali moramo biti mudri prije donošenja konačne investicijske odluke koje i koliko platforma graditi. U obzir moramo uzeti sve troškove, od same izgradnje do davanja koja imamo prema koncesijskim ugovorima. Okvir mora biti isplativ i ako se neke od stavki budu mijenjale to može imati negativan utjecaj na ovaj projekt, koji nije značajan samo za nas, već za cijelo hrvatsko gospodarstvo i sigurnost opskrbe. Ako uspijemo posložiti sve okolnosti, plin već 2025. može doći iz novih bušotina.
Nedavno je otvorena solarna elektrana Virje. Mnogi možda nisu očekivali da će se naftna kompanija baviti strujom, i to u komercijalne svrhe. Ima li Ina još planova glede razvoja projekata obnovljivih izvora?
Naravno, imamo planove i to ne samo za proizvodnju električne energije, nego energije iz obnovljivih izvora u širem smislu. Uz Virje, uskoro u komercijalnu proizvodnju puštamo i solarnu elektranu u Sisku, a one će proizvoditi dovoljno električne energije za godišnje potrebe gotovo 5000 kućanstava. Uz to, planiramo i početak proizvodnje obnovljivog vodika koji će se koristiti u transportu i za naše vlastite potrebe. U Sisku razmatramo izgradnju bioplinskog postrojenja, a nadamo se i uspjehu na natječaju za geotermalne izvore koji je u tijeku. Našim projektima dokazujemo da Ina može i mora biti dio rješenja kada je u pitanju zelena tranzicija.
Kad smo govorili o Sloveniji, spomenuli ste da je vrlo važan brending. Radi li se upravo to s Fresh Cornerima i ima li dodatnih planova u tom segmentu?
U našoj regionalnoj mreži od 500 maloprodajnih mjesta imamo više od 105 Fresh Cornera koji je postao izrazito prepoznatljiv brend. Na godišnjoj razini ćemo nastaviti širiti ovaj koncept za 15-ak posto. Zadovoljni smo i našim programom vjernosti INA Loyalty u koji se u manje od tri godine uključilo pola milijuna kupaca u Hrvatskoj. Pitanje je to i naše strateške transformacije u maloprodaji jer benzinske su postaje nekad bile samo mjesta za točenje goriva, a danas našim kupcima nudimo brojne proizvode i usluge.
Gdje vidite poziciju Ine na energetskom tržištu za pet godina?
Sve spomenute investicije; u riječku rafineriju, sjeverni Jadran, geotermalne izvore i ostalo, tada će biti već završene, operativne i u punoj proizvodnoj snazi. Dakle, ono što možemo očekivati je da će pozicija Ine ostati jednako snažna i da će Ina i dalje biti stup hrvatske ekonomije.
Prva ste žena na čelu Ine. Kako gledate na to?
Ovdje sam da osiguram upravljanje kompanijom na profesionalni način i smatram da to mogu napraviti. Tijekom cijele karijere sam često bila prva žena na nekoj poziciji tako da mi to nije strano. Nadam se da mogu biti inspiracija svim ženama, a osobito onim mladima koje su tek na početku karijere i pokazati im da trudom, zalaganjem i talentom mogu ostvariti svoje profesionalne ciljeve. Navedene osobine, naime, nisu ovisne o spolu.
