Premijer Andrej Plenković gosotovao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" gdje je osvrnuo među ostalim i na susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim Donaldom Trumpom. Komentirao je i susret s Milanovićem.
Zaokret u američkoj politici
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima došlo do zaokreta američke politike u odnosu rusku agresiju na Ukrajinu.
“Predsjednik Trump gleda na dvije ruske agresije na Ukrajinu, agresiju 2014. i onu agresiju 2022.-2025. godine, kao na agresije koje su se dogodile, iz njegovoga kuta, u vremenima predsjednika Demokratske stranke, prvo Baracka Obame pa Joea Bidena. On nema osjećaj identifikacije s tom agresijom kao što su to imali demokratski predsjednici. Dapače, on ih u biti, a to se vidjelo i iz noćašnjeg govora gdje je jako puno okrivljavao predsjednika Bidena za određene stvari – krivi za slabost, odnosno da se Putin usudio napraviti kršenje međunarodnog prava za vrijeme njihova mandata”, rekao je premijer Andrej Plenković, a piše HRT.
Istaknuo je da Trump smatra da dok je on bio predsjednik, Putin nije provodio agresiju na Ukrajinu.
“Zato je njegova pozicija da želi biti predsjednik Amerike, koji donosi mir u globalnim žarištima. Vidimo ih na dva pravca – jedan je Ukrajina, a drugi Bliski istok. Identična je politika. On želi biti predsjednik mirotvorac i fokusiran je prije svega na unutarnju politiku SAD-a, na uspostavljanje carinskih, trgovinskih barijera za višedesetljetne partnere SAD-a. To je njegov fokus, uz sve ove ideološko, kulturološke teme koje su dominirale kampanjom u SAD-u.”
Govoreći o posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, rekao je da je to bio susret Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa pred kamerama i da se na taj način to nikako nije smjelo odviti.
“Riječ je o predsjedniku zemlje koja trpi strašnu agresiju tri godine, čiji je teritorij Rusija nelegalno okupirala, pripojila u svoj ustavni poredak, pobila desetke, stotine tisuće ljudi, razorila infrastrukturu i cijeli svijet pomaže Ukrajini”, kazao je Plenković i dodao da je Zelenski u SAD-u dobio tretman kao netko tko ne želi mir.
Upravo je obrnuto, rekao je Plenković – Ukrajinci se bore za slobodu i za mir.
“To je cijela poanta ukrajinske politike. Zelenski je zadnje tri godine napravio nešto što nitko nikada nije napravio od lidera. On je svaki dan objašnjavao i svom narodu i svijetu što se događa”, kazao je i dodao da je jučerašnji njegov razgovor sa Zelenskim dao naznake da oni žele ponovno uspostaviti dijalog s predsjednikom Trumpom i pokušati zajednički raditi na miru.
Govoreći o nastojanju da se postigne mir premijer Plenković rekao je da Europska unija mora imati svoje mjesto za stolom. EU je, navodi u cjelini, zaista angažirano i solidarno reagirala prema Ukrajini, iako, doduše ima tu i tamo poneka država koja odskače od te politike.
Izdvajanje za obranu
Govoreći o ulaganju u obranu rekao je da se nakon Domovinskog rata, realno, manje ulagalo u obranu. Objasnio je da su globalne okolnosti složene, a da ulažemo prije svega radi sebe. Hrvatska želi napustiti istočnu tehnologiju i ići na zapadnu, rekao je i naveo što je sve do sada promijenjeno.
“Kad gledate što Hrvatska radi, koja je politika moje vlade devet godina – mi lovimo korak s onima koji su razvijeniji od nas. Kako se lovi korak s onima koji su razvijeniji od tebe? Tako da rasteš. Znači, ako smo mi imali 2016. u apsolutnom iznosu, BDP od 47 milijardi eura. Ako ćemo na kraju ove godine, 2025., doći otprilike do apsolutnog BDP-a oko 94 milijarde eura, to znači da smo ga mi udvostručili u naših devet godina mandata. Taj rast nam je omogućio i veći proračun i veće ulaganje u obranu”, rekao je.
“Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta ulaganja koja će rasti. Moja procjena prema svemu što se sada razgovara, je da će se s postojećih 2%, vrlo vjerojatno ići negdje prema 3-3,5%. Mi ćemo to moći pratiti”, izjavio je.
Naveo je i da će se moći odgovoriti kritikama koje bi se mogle čuti – zašto ulažete u tankove, u naoružanje, a ne ulažemo u škole, ne ulažemo u bolnice. Imamo jasan argument – nikad nije bilo većeg investicijskog ciklusa u obrazovanje, rekao je Plenković.
Plenković: Riješili smo sve potrebno za izdvajanje za obranu
“Izgradili smo, obnovili, proširili 900 vrtića u našem mandatu. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs provodi natječaje za osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane, fakultete, učilišta. Tu je i obnova bolnica u Zagrebu, na Banovini, investicije u zdravstveni sustav. Jača je pomoć u smislu socijalnih naknada”, kazao je među ostalim.
“Vlada je pokazala da ima cijelu sliku, da vodi računa o nacionalnoj sigurnosti i jača svoje obrambene sposobnosti, jednako tako kao i sposobnosti policije i dignitet prema hrvatskim braniteljima, a istodobno je imala snage u krizi djelovati kao onaj koji čuva da svi ostanu na okupu, da nitko ne bude sam. Dakle, sedam milijardi eura vrijednih paketa pomoći, 10 paketa pomoći prema umirovljenicima, to u Hrvatskoj nije viđeno nikad.
Mi smo, zahvaljujući ovome rastu koji imamo do sada, u biti točno riješili sve što nam je bilo potrebno za izdvajanje za obranu”, kazao je među ostalim premijer Plenković.
Plenković će se čuti s Milanovićem
Očito je da slijede vremena u kojima i Europska unija, onda naravno i Hrvatska očekuju neke teške odluke. Kako ćete se koordinirati, jer to je ipak i pitanje obrane, pitanje vojske, pitanje vanjske politike sa predsjednikom države, upitala je voditeljica Eliana Čandrlić.
“Pa čut ćemo se. Nemamo druge. Članak 99. Ustava kaže da predsjednik i vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vanjske politike, a članak 110. da vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku. Dakle, vlada ima, naravno, ogromne odgovornosti na svakodnevnoj bazi djelovati i raditi”, kazao je Plenković i dodao kako su se, realno, njih dvojica razilazila oko pitanja agresije na Ukrajinu.
Na pitanje hoće li uskoro biti neki sastanak, rekao je: “Čut ćemo se, pa ćemo se dogovarati”.
