Za Zagreb, glavni grad Hrvatske, to je učinkovit način privlačenja turista izvan glavne ljetne sezone, piše BBC.
Riječi "turizam" i "Hrvatska" vjerojatno će prizvati slike blistavih jadranskih pejzaža tijekom najtoplijih mjeseci u godini.
Turizam čini više od petine gospodarstva ove balkanske zemlje, a zemlja želi potaknuti više posjetitelja da dođu izvan vrhunca ljeta. Božićne zabave ključni su dio te strategije.
"Provodimo transformaciju", kaže hrvatski ministar turizma Tonči Glavina.
"Razvijamo se kao cjelogodišnja turistička destinacija - više nismo ljetna destinacija. Hrvatska je doista ostvarila značajan razvoj. U nekom trenutku davno bila je samo sunce i more, ali sada Hrvatska nudi mnoge turističke proizvode diljem zemlje."
Snažna promocija
Zagreb Advent, kako su zajednički poznati božićni sajmovi i događanja u glavnom gradu, simbol je ovog pristupa, s plakatima u susjednim zemljama koji potiču ljude da dođu. Zapravo, ove se godine kampanja proširila čak do londonskih stanica podzemne željeznice i milanskih autobusa.
Postoje čak i posebni vlakovi koji dovoze posjetitelje iz Slovenije i Mađarske. Sve je to dio zagrebačkog nastojanja, da postane jedan od najpopularnijih božićnih sajmova u Europi.
Dok neki gradovi mogu ograničiti svoju ponudu na jednu lokaciju, Zagreb Advent je spektakl s više mjesta koji zauzima velike dijelove centra.
„Cijeli grad postao je svečano mjesto za proslavu Božića tijekom cijelog prosinca“, kaže Slavica Olujić Klapčić, koja upravlja jednim od područja božićnog sajma.
„Ono što je ovdje zaista posebno jest to što svaka lokacija ima svoju temu i malo se razlikuje u uređenju i sadržaju koji nudi. Dakle, mislim da je to dobra ponuda za posjetitelja, jer šetnjom Zagrebom možete vidjeti mnogo različitih mjesta.“
Kao i na drugim božićnim sajmovima diljem Europe, ne nedostaje uobičajenih sezonskih namirnica, poput kobasica i kuhanog vina. Ali postoje i brojne glazbene pozornice, štandovi s rukotvorinama, prodavači koji nude tradicionalnu hrvatsku hranu, umjetničke instalacije i ogromno klizalište.
"Unosi život u Zagreb", smatra Zrinka Farina, koja je uključena u organizaciju božićnih sajmova ispred povijesnog gradskog hotela Esplanade, kao i tržnice hrane i glazbe na obližnjem Strossmayerovom trgu pod nazivom Fuliranje - što se otprilike prevodi kao "zeziranje".
Sportska nacija
Ali kaže da su Hrvati smrtno ozbiljni u pokušaju da ponude najbolji božićni sajam u Europi. "Mi smo tako sportska nacija, volimo se natjecati - i kada nešto radimo, stvarno želimo biti najbolji na svijetu u tome."
Grad je uložio toliko truda u zagrebački Advent od njegovog prvog održavanja 2014. godine da je tri godine zaredom, od 2015. do 2017., proglašen najboljim božićnim sajmom u Europi.
Natjecanje organizira putnička web stranica European Best Destinations, a uspjeh Zagreba pomogao je povećati broj posjetitelja u gradu svakog prosinca.
Davne 2014. godine u gradu je 100.198 ljudi boravilo barem jednu noć tijekom posljednjeg mjeseca u godini. Do 2024. taj se broj više nego udvostručio na 245.352, što je, prema riječima turističke zajednice, gradu dalo ekonomski poticaj od 100 milijuna eura (117 milijuna dolara; 88 milijuna funti).
Međutim, Zagreb ima još dug put pred sobom ako želi sustići europske teškaše božićnih sajmova.
Köln na vrhu
Onaj koji se održava u njemačkom gradu Kölnu smatra se najpopularnijim. Očekuje se da će ove godine privući četiri milijuna posjetitelja, s ekonomskim utjecajem od 229 milijuna eura.
U međuvremenu, austrijski glavni grad Beč privlači oko 2,8 milijuna posjetitelja na svoj božićni sajam, a francuski Strasbourg dva milijuna ljudi.
Zagrebački događaj također ima ograničenu povijest – tek je u svojoj 11. godini. Nasuprot tome, dresdenski božićni sajam, koji se smatra najstarijim na svijetu, prvi put je održan 1434. godine. Strasbourški je započeo 1570., bečki 1764., a kölnski 1820. godine.
Unatoč svojoj ranoj mladosti, kaže se da zagrebački Advent privlači posjetitelje iz cijele Europe.
"Dolaze ovamo iz Italije, Španjolske, Bosne, Slovenije, pa čak i Ujedinjenog Kraljevstva", kaže Lucija Vrkljan, koja radi kao konobarica na klizalištu.
"Odlično je mjesto za provod", kaže Dario Kožul, osnivač BioManije, bistroa sa štandom koji nudi vegansku i bezglutensku hranu na božićnom sajmu hotela Esplanade. "Stalno imamo situaciju unakrsnog marketinga", dodaje.
„Ljudi dolaze na ovaj događaj i isprobavaju našu hranu – stvarno su jako zadovoljni. Zatim pričamo o našem restoranu i u sljedećih nekoliko dana vidimo ih tamo.“
Sezonalnost i dalje prisutna
Marko Perić, dekan Fakulteta turizma Sveučilišta u Rijeci slaže se da zagrebački Advent donosi "neobično visok" broj dolazaka i noćenja u prosincu.
No, upozorava da je velika ovisnost ostatka Hrvatske o ljetnoj sezoni slabost koju još treba riješiti.
"Moramo raditi i razvijati našu turističku ponudu u drugim dijelovima godine, uključujući zimu", kaže.
"Nemamo snijeg, ali možemo puno ponuditi. Trebali bismo se osloniti na našu gastronomiju, koja je dobro poznata, s mnogim turistima koji dolaze upravo zbog toga. I mogli bismo koristiti druge vrste događaja poput karnevala u veljači ili sportskih događaja."
Ministar turizma Tonči Glavina inzistira na tome da Hrvatska čini korake u pravom smjeru. Ističe da je broj posjetitelja tijekom srpnja i kolovoza zapravo bio nešto manji u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
No, zemlja je i dalje na putu rekordne godine, zahvaljujući značajnom rastu s obje strane ljetnog vrhunca, s oko 5% više dolazaka u lipnju i rujnu. Ministar kaže da je ovo "jednostavno savršeno", kao i 10%-tni međugodišnji porast tijekom prvog tjedna prosinca.
"Transformiramo Hrvatsku u održivu turističku destinaciju, što znači otprilike isti broj gostiju u vrhuncu sezone, razvijamo predsezone i naravno razvijamo druge dijelove zemlje kao glavne turističke destinacije."
Zagrebački Advent već je pokazao prednosti. Iako to možda nije prvo što posjetitelju padne na pamet uz sve tradicionalne hrvatske poslastice koje se nude.
Uostalom, što može biti bolje od nekoliko fritula nakon klizanja. Osim možda fritula s čokoladnim umakom.
