Prošle godine cijene blagdanskih košarica iznosile su 121 euro za skromnu, 218 eura za srednju i 540 eura za bogatiju košaricu. U odnosu na 2022. godinu, kada je bogata košarica iznosila 345,40 eura (2.602,47 kn), srednja košarica 153,03 eura (1.153,07 kn) i skromna košarica 90,27 eura (680,17 kn), lanjska tradicionalna košarica poskupjela je 56,5 posto, srednja 42,5 posto, a skromna košarica za nešto više od 31 posto.
Strukturne slabosti
Ovogodišnja bi cijena blagdanske košarice, prema očekivanjima Nezavisnih hrvatskih sindikata, mogla biti od 10 do 15 posto skuplja od one lanjske, što bi iznosilo oko 135 eura za skromnu, 240 eura za srednju i 600 eura za bogatiju. U europskom prosjeku, slična košarica stoji 20 posto manje.
Svjedoci smo izrazito visoke inflacije koja doprinosi kumulativnom povećanju cijena, ali cijene hrane i blagdanskih proizvoda posljednjih godina rastu brže od prosječne inflacije, što odražava i strukturne slabosti domaće proizvodnje, napomenuo je za Novi list Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
– Troškovi proizvodnje i distribucije, uključujući energente, gnojiva i transport, snažno su porasli, dok poljoprivrednici dobivaju relativno malu naknadu. Uz to, niska samodostatnost i ovisnost o uvozu znači da uvozimo velik broj proizvoda i ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, što dodatno izaziva strukturnu inflaciju. Geopolitičke krize, poremećaji u lancima opskrbe, omogućuju da se visoke cijene zadrže i kada ulazni troškovi padnu.
Stoga su današnje razine cijena blagdanskih košarica rezultat kombinacije kumulativne inflacije, strukturnih slabosti domaće proizvodnje i neravnoteža u lancima opskrbe, a ne isključivo rasta cijena kroz godine, naveo je Jović.
Iako se trgovci stalno pozivaju na rast troškova energije i sirovina, vidimo da dio rasta cijena proizlazi iz povećanih marži i zadržavanja visoke dobiti. Struktura tržišta u kojoj nekoliko velikih trgovačkih lanaca kontrolira opskrbu omogućuje im održavanje visokih cijena čak i kada ulazni troškovi padaju, dok krajnji potrošači snose puni teret poskupljenja.
– Posebno je problematično što se to vidi na osnovnim namirnicama s neelastičnom potražnjom, poput pekarskih proizvoda, svježeg voća i povrća, gdje građani nemaju alternative i prisiljeni su kupovati po cijenama koje često nadmašuju stvarne troškove proizvodnje. Takva praksa pokazuje da visoke cijene nisu samo rezultat vanjskih šokova ili inflacije, smatra Dražen Jović.
Građani se s povećanim troškovima tijekom blagdanskog razdoblja mogu lakše nositi planiranom i ciljanom kupnjom, kako bi izbjegli impulzivnu potrošnju, poručio je Jović.
– Građani neće povećavati potrošnju do maksimuma, iako je blagdansko razdoblje tradicionalno povezano s većom kupnjom. Kada cijene osnovnih proizvoda i blagdanskih dobara premaše razinu koju kućanstva mogu podnijeti svojim raspoloživim dohotkom, potrošači će racionalno ograničiti troškove i prilagoditi potrošnju svojim mogućnostima, naveo je Jović.
Mjere ograničavanja cijena koje je Vlada uvela ove godine korisne su kao zaštitni mehanizam, ali nisu neko dugoročno rješenje kojim bi se problem kupovne moći naših građana mogao riješiti, dodao je.
– One privremeno sprječavaju nagle skokove cijena, ali ne utječu na strukturne slabosti, nisku domaću proizvodnju, ovisnost o uvozu i koncentraciju tržišta kod nekoliko velikih lanaca. Dugoročno rješenje moguće je jedino kroz sustavan rast plaća u bruto iznosu, porezno rasterećenje nižih plaća, jačanje domaće proizvodnje i odgovornije marže trgovaca, poručio je predsjednik NHS-a.
Da ograničavanje cijena ipak pomaže u nekoj mjeri, smatra Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, no ističe da kvaliteta proizvoda kojima je ograničena cijena nije jednaka kvaliteti drugih proizvoda.
– Uzmimo samo jogurt kao primjer. Velika je razlika u kvaliteti onog s ograničenom cijenom i onog skupljeg – ali, koliko para, toliko muzike. Kupiš ono što možeš bez obzira na kvalitetu, rekla je Stanišić.
Tijekom blagdana skupoćom su najviše pogođena kućanstva s nižim primanjima i umirovljenici s niskim mirovinama. U prosječnom kućanstvu trošak hrane iznosi oko 27 posto raspoloživog dohotka, dok u kućanstvima s nižim primanjima taj udio prelazi 50 posto.
– Visoke cijene značajno pogađaju budžet umirovljenika. Mislim da si mnogi neće moći priuštiti blagdanski stol kakav zamišljamo, nego će to biti nabavka onoga što i inače kupuju. Ovog mjeseca svi će umirovljenici dobiti novi trajni godišnji dodatak na mirovinu od šest eura po godini mirovinskog staža, što će biti poboljšanje za one s manjim prihodima. No, i dalje će netko jesti odojka, a netko samo krumpir, navela je Stanišič.
Kriva je pohlepa
Istaknula je da, kada spominjemo blagdansku košaricu, ne razmišljamo o režijama i tome mogu li ljudi plaćati grijanje.
– Košarica stvarno ovisi o tome koliko tko može odvojiti od mirovine, jer neki ne mogu odvojiti ništa zbog dugova za redovna davanja. Netko će potrošiti i više nego što ima, dok će nekome Božić biti kao i svaki drugi dan. I dalje postoje velike razlike, pa će zato nekome blagdani biti veseli, a nekima će samo biti važno da im bude toplo, rekla je Stanišić.
Kao krivca za sve veće cijene u državi i ona vidi i inflaciju, ali ipak joj se čini da je jedan od većih faktora pohlepa korporacija.
