Zahtjev za zaštitu izvornosti Ministarstvu poljoprivrede podnijela je još 2021. godine Udruga vinara Bujštine »Bujska malvazija – malvasia di Buie«, uz stručno izrađen elaborat koji su pripremili dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča te članovi Udruge.
Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede objavilo Obavijest o podnesenom zahtjevu za priznanje zaštićene oznake izvornosti ZOI »Buje – Buie«, u propisanom roku nije zaprimljen nijedan prigovor, a nadležno povjerenstvo jednoglasno je odobrilo specifikaciju vina, piše Glas Istre.
Što znači zaštićena oznaka izvornosti?
Tim povodom je u prostoru vinarije Bastian u Bujama održano stručno predavanje dr. sc. Marijana Bubole, koji je kao koautor elaborata za zaštitu predstavio ključne aspekte ZOI oznake i njezinu važnost za vinare Bujštine.
- Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) ne predstavlja samo geografski pojam, već cijeli niz vrijednosti koje su utkane u tlo, mikroklimu, tradiciju i rad ljudi ovoga kraja, istaknuo je dr. Bubola na početku predavanja, obraćajući se okupljenima među kojima su bili lokalni vinari, predstavnici lokalne samouprave i stručnjaci iz sektora poljoprivrede.
Prema njegovim riječima, ZOI je, sukladno regulativi Europske unije (Uredba EU br. 1308/2013), naziv regije ili mjesta koji se koristi za vino čija kvaliteta i svojstva proizlaze isključivo ili u bitnoj mjeri iz specifičnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenog područja.
- To znači da grožđe mora dolaziti isključivo iz tog geografskog područja, a dopuštene su samo sorte vrste Vitis vinifera. ZOI oznaka ne služi samo zaštiti, nego i tržišnom pozicioniranju. Potrošači sve više traže proizvode s pričom, s identitetom, a upravo ZOI jamči tu autentičnost, pojasnio je.
Što se tiče teritorijalnog obuhvata odlučeno je da vinogradi mogu biti posađeni isključivo na bijeloj i sivoj zemlji flišnog područja unutar jasno definiranih granica dijela Bujštine koje uključuje grad Buje, Brtoniglu, Novu Vas, uzdignute dijelove iznad doline rijeke Mirne, Kostanjicu, Sv. Pelaj, Sveti Juraj, Grožnjan i Krasicu. Unutar područja nalaze se i Baredine, Bijele zemlje i Lozari. Uzgoj se temelji na sustavima niskog opterećenja loze, dok se za preradu koristi tradicionalna vinifikacija s dužom maceracijom masulja i odležavanjem u bačvama.
Prema pravilniku za ZOI »Buje – Buie«, maksimalni dopušteni urod po hektaru iznosi 11 tona grožđa, uz maksimalni randman (prinos mošta) od 60 posto, što znači da se po hektaru može proizvesti najviše 6.600 litara vina. Uz to, glavna sorta mora biti isključivo malvazija istarska, u stopostotnom udjelu, pojasnio je dr. sc. Bubola dodavši da pri organoleptičkom ispitivanju minimalan broj bodova za zaštićenu bujsku malvaziju mora biti 82 od mogućih 100 bodova.
Karakter vina »Buje – Buie« ogleda se u punom tijelu, ugodnoj svježini i bogatom aromatskom profilu. Minimalna alkoholna jakost od 12,5 posto jamči zrelost grožđa i stabilnost strukture.
- Bujska Malvazija odavno uživa status vina iznimne kvalitete. Još sredinom 1960-ih započelo je odvajanje vinifikacije malvazije s najboljih bujskih položaja koja se već tada isticala s visokim udjelom alkohola od čak 15 posto i vrhunskim organoleptičkim osobinama. Prvo je na tržištu predstavljena kao »Malvazija 15«, zatim kao »Malvazija Extra«, da bi 1980. godine, u skladu sa tadašnjim propisima o zaštiti podrijetla vina, bila službeno definirana kao »Bujska malvazija s odabranih položaja Sv. Lucije i Kontarini«, rekao je Bubola
- Svrha specifikacije nije ograničiti, već sačuvati karakter kako bi svako vino s oznakom »Buje – Buie« zaista bilo odraz ovog kraja, zaključio je.
