Čagaljevi su se pojavili prije koju godinu na području Podravine i počeli se širiti kontinentalnim dijelom Hrvatske, pa sada predstavljaju prijetnju srnećoj divljači gotovo u cijeloj zemlji, upozorava Krešimir Krapinec, stručnjak specijaliziran za pitanja lovnog gospodarenja.
Čagalj pripada porodici pasa, a najbliži mu je srodnik vuk, to je izrazito inteligentna divlja životinja koja se kreće u čoporima. Koliko su kao zajednica organizirani govori to što mlađe jedinke odlaze u izviđanje terena i dojavljuju ima li na prostoru hrane. Izviđači su izrazito sposobni u obavljanju svojih zadataka, objašnjava za Hinu profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Krešimir Krapinec.
Čagljevi zbog svoga širenja postaju sve veća prijetnja srnećoj divljači, gdje god se pojave lovci primjećuju znatno opadanje broja srna, ali opasni su i za domaće životinje, pogotovo ovce i koze.
Kad su prije koju godinu došli iz Bugarske preko Mađarske u Podravinu i Međimurje, na tu se životinju obraćalo premalo pozornosti, osim u krugovima stručnjaka za lovstvo.
Oni su već tada upozoravali na njegovo moguće naglo širenje i prijetnju domicilnoj divljači. Krapinec kaže da je danas čagalj dopro i do nekih otoka, a sam se suočio sa čoporom čagljeva čak na Kornatima.
Stručnjaci strahuju od njihova daljnjeg širenja jer su ozbiljna prijetnja domicilnoj divljači. Populacija tog predatora u kratkom roku može eksplodirati, a kuriozitet je da se čagalj može križati i s domaćim psom.
Čagalj nam ne treba jer sanitarni posao u našim lovištima i prirodi obavlja lisica. Ona čisti teren od strvina i, što je najvažnije, nije prijetnja srnećoj divljači, ističe Krapinec.
Krapinec podržava rad udruga za zaštitu životinja, ali istovremeno naglašava da je neophodno poduzeti sve mjere kako bi se populacija čagljeva držala pod kontrolom.
U suprotnom, broj srna u Hrvatskoj svest će se na minimum, što ne žele lovci, a još manje članovi udruga za zaštitu životinja, kaže.
