Čili papričice potječu iz Srednje i Južne Amerike, gdje su se uzgajale tisućama godina prije dolaska Europljana, a danas su njihove razne sorte raširene diljem svijeta. Pripadaju rodu Capsicum, a njihov okus varira od blagog do vrlo ljutog. Iako botanički pripadaju rodu voća jer se razvijaju iz cvijeta biljke i sadrže sjemenke ipak ih kulinarski često svrstavamo u povrće. No, osim ovih činjenica, ovu biste biljku mogli još više zavoljeti jer čili se kroz brojne studije pokazao odličnim saveznikom i kad je zdravlje u pitanju. Moglo bi se reći da štiti od 100 bolesti - od moždanog, srčanog, bolestoi zglobova, bolesti jetre... Različita istraživanja dokazuju pozitivan učinak fenolnih tvari u sprečavanju nekih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, promjena na živcima pa i raka, piše Živim.
Ishemijski moždani udar
Nova istraživanja, objavljena u časopisu British Journal of Nutrition, analizirala su prehrambene navike više od 50.000 odraslih, fokusirajući se na učestalost konzumacije svježih papričica, umaka od papričica i sušenih začina. Istraživanje je otkrilo da su osobe koje su konzumirale začinjenu hranu barem jednom tjedno smanjile rizik od ishemijskog moždanog udara za 13 posto u usporedbi s onima koji rijetko ili nikada nisu jeli ljute namirnice. Podsjetimo se da je ishemijski moždani udar ili infarkt mozga najčešća vrsta ovog udara koji se događa kao posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju.
Dodatne koristi od ovog ljutog začina imali su oni koji su konzumirali takvu hranu tri puta tjedno, smanjili su vjerojatnost od začepljenja arterije za gotovo 20 posto. Taj je učinak bio osobito izražen i kod pretilih ljudi. Čarobni sastojak koji omogućuje sve ove dobrobiti se prema mnogima nalazi u kapsaicinu, sastojku koji čiliju daje toplinu i s kojim metabolizam brže troši energiju što je osobito korisno kod stanja pretilosti. Štoviše i one osobe koje su već doživjele moždani udar, mogle bi prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Stroke and Cerebrovascular Diseases iz 2019. imati koristi od uzimanja čili papričice. Naime, studija je pokazala da su pacijenti koji su uzimali dodatak pacijenti kapsaicina, imali manju vjerojatnost od pojave disfagije, odnosno smetnje kod gutanja hrane i pića. Pokazalo se da ljuti spoj stimulira receptore u mišićima grla što pomaže u procesu gutanja.
Zdravlje srca
Osim toga, ovaj moćni sastojak čili papričica može blagotvorno djelovati i na začepljenost nosa te olakšati disanje što je osobito korisno u hladnijim zimskim mjesecima. Još je jedna studija potvrdila dobrobit konzumiranja papričica i kad je zdravlje srca u pitanju. Istraživači su otkrili da oni koji redovito jedu jela koja u sebi sadrže čili, imaju 26 posto manju vjerojatnost smrtnosti uzrokovanih od srčanih bolesti. Štoviše, prethodna istraživanja poput ovog sugeriraju da čili može ublažiti upalu, koja može utjecati na krvne žile oko srca što dovodi do začepljenja koja uzrokuju srčani udar.
Zaštita od demencije
Jedenje čilija moglo bi imati protektivni učinak i kad je demencija u pitanju. Iako je provedena na životinjama, studija upućuje na obećavajuće koristi od kapsaicina i kod ljudi. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Southern Queensland otkrili su da molekule kapsaicina kod štakora poboljšavaju kogniciju, pamćenje i smanjuju već formirane Alzheimerove plakove. Uz nju, još jedna studija, objavljena u časopisu Translational Psychiatry potvrdila je da kapsaicin prigušuje upalu u mozgu koja je povezana s kognitivnim padom.
Neuropatska bol
Studije upućuju na dobrobit korištenja preparata na bazi kapsaicina za smanjenje neuropatske boli i do 50 posto. Štoviše, redovito uzimanje ovog sastojka, prema studiji objavljenoj u Journal of pain, može povećati toleranciju na bol.
Manje poželjne strane čilija
Unatoč brojnim koristima ovog ljutog sastojka, postoje i one manje poželjne. Iako je kapsaicin nekim studijama pokazao potencijalna protuupalna i antikancerogena svojstva koja mogu pomoći u smanjenju rizika od raka želuca, njegova pretjerana konzumacija može iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome.
Osim toga, jedenje previše ljute hrana moglo bi utjecati i na smanjeni libido, navodi nedavna studija provedena na 373 muškarca. Njome je otkriveno da su oni muškarci koji su jeli začinjenu hranu tri puta tjedno ili više, imali smanjen libido. Uz to, imali su dva i pol puta veću vjerojatnost da će patiti od erektilne disfunkcije za razliku od drugih muškaraca koji su takvu hranu konzumirali manje od jednom tjedno. Stoga, kao i u svemu, rješenje je u umjerenosti.
