Šampionski pršut sušio se u Slivnom, mjestu pored Imotskog u kojem je sušara ove splitske tvrtke.
Konkurencija je bila oštra, na ocjenjivanje uoči manifestacije pristiglo je 12 vrhunskih pršuta, a njihovu kvalitetu potvrđuje i činjenica da ove godine nije bilo brončanih medalja – samo srebra i zlata.
Braći Ivanu i Domagoju Bariću ovo je prva pobjeda na Danima hrvatskog pršuta, manifestaciji koja se svake godine održava u drugom gradu i promovira isključivo zaštićene pršute, a Hrvatska ih ima čak četiri – krčki, drniški i dalmatinski, nositelji su EU zaštićene oznaka geografskog porijekla, dok je istarski nositelj EU zaštićene oznake izvornosti.
Šibenik, kao središte županije poznate po drniškom pršutu, već je drugi put domaćin Dana hrvatskog pršuta, prvi put se u ovom gradu manifestacija održala 2017.
Uz dodjelu zlatnih i srebrnih plaketa najboljim pršutima i ove su godine dodijeljena dva posebna priznanja za doprinos pršutarskoj proizvodnji – poznatom proizvođaču drniškog pršuta Dragi Pletikosi, čuvaru tradicije i velikom zaljubljeniku u svoj zavičaj i Ivici Kovačeviću, jednom od inicijatora osnivanja Udruge dalmatinski pršut.
Carinski rat novi izazov za pršutare
„Hrvatska se može pohvaliti činjenicom da može ponuditi na europskoj razini četiri zaštićena pršuta i tako stoji uz bok s puno većim pršutarskim nacijama poput Španjolske i Italije. Kroz ovih 11 godina koliko se okupljamo na Danima hrvatskog pršuta, prošli smo i još uvijek prolazimo kroz neke od najvećih izazova koje možemo imati u gospodarskoj i društvenoj aktivnosti. Sjetimo se samo izazova koje nam je donijela korona, a odmah nakon toga i inflacija koja nas još uvijek prati. Nas pršutare pogodila je i još uvijek prisutna afrička svinjska kuga. Nismo se riješili ni postojećih briga i izazova i dolazi nam novi izazov zvan carinski rat između vodećih država svijeta koji može poremetiti izvozno tržište SAD-a na koje su orijentirani najveći proizvođači svijeta – Italija i Španjolska pa bi njihovi proizvodi mogli ostati u Europi i izazvati pritisak na našem tržištu. Činjenica je da mi ne proizvodimo dostatno za hrvatsku potrošnju, konzumacija pršuta u Hrvatskoj je oko milijun komada godišnje, a proizvodnja oko 550 tisuća“, istaknuo je predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić, na svečanom otvorenju manifestacije u šibenskom hotelu D-Resort.
Povećati količine ciljanom vlastitom proizvodnjom
„U održivom turizmu za koji se Hrvatska opredijelila, sa snažnom pred i posezonom, od svih posebnih oblika turizma upravo enogastronomija igra ključnu ulogu, a posebno mjesto u toj ponudi zauzimaju vina i tradicionalni prehrambeni proizvodi kao što su pršuti. Oni najbolje spajaju destinaciju i autentični doživljaj. Tehnologiju proizvodnje pršuta smo optimirali, ali moramo povećavati količine jer s postojećom proizvodnjom ne pokrivamo niti polovicu vlastitih potreba. Ključni problem je nedostatna svinjogojska proizvodnja i nemogućnost upravljanja kvalitetom butova, koji nažalost velikim dijelom dolaze iz uvoza. Vrhunska sirovina kao preduvjet vrhunskog pršuta, zahtjeva odabir odgovarajućih pasmina svinja, produženi tov i zrelost mesa te veći udio intarmuskularne masti, a to je moguće postići isključivo vlastitom ciljanom proizvodnjom", poručio je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Pršut prvi hrvatski zaštićeni proizvod na razini EU
Izaslanik predsjednika Vlade, v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mato Čačić, podsjetio je da se 14. travnja obilježilo deset godina od registracije prvog hrvatskog proizvoda – krčkog pršuta, na EU razini.
„Upravo zbog tog događaja, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a odlukom Hrvatskog sabora, 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. To potvrđuje i činjenica da je Republika Hrvatska kao najmlađa država članica u Europskoj uniji ostvarila registraciju 51 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilo kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili tradicionalno zajamčeni specijalitet na razini cijele Europske unije. Tu treba dodati i 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina i šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te možemo biti ponosni da smo po ukupnom broju registriranih naziva na visokom osmom mjestu u Europskoj uniji“, izjavio je Mato Čačić.
Jedan od najpoznatijih svjetskih brendova
Posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić na Danima hrvatskog pršuta u Šibeniku istaknuo je važnost udruživanja u klastere.
„Kada se proizvođači, veliki i mali, udružuju, pred institucije na dnevni red stavljaju svoje potrebe i pozitivnim primjerom pokazuju da oni to mogu poput Klastera hrvatskog pršuta. Predsjednik Republike Hrvatske podupire klastersko udruživanje i veliki je ljubitelj pršuta koji obogaćuju našu ponudu.“
Nagrađenim proizvođačima pršuta čestitao je župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić istaknuvši kako je pršut jedan od najpoznatijih svjetskih brendova koji se često konzumira na najprominentnijim mjestima Europe i svijeta u velikim prigodama.
Čestitkama se pridružio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić rekavši kako je pršut primjer egzistencije za mlade obitelji koje se bave poljoprivredom koja u ovoj državi mora imati budućnost.
Dani hrvatskog pršuta koje svake godine organizira Klaster hrvatskog pršuta, iz D-Resorta u subotu, 26. travnja, sele na šibenski Trg Pavla Šubića na kojem će se od 9 do 15 sati nagrađeni pršuti prodavati po promotivnim cijenama.
