Zavirivanje u svaki kontejner za miješani otpad, brza provjera ima li u njima ZG vrećica, a ako nema, može li se krivac ikako kazniti, dio je posla timova komunalnih redara i radnika Čistoće koji odnedavno "češljaju" gradske ulice u kontroli novog modela prikupljanja otpada.
“Evo ga, tu je”, govori Hrvoje Šiprak, radnik zagrebačke Čistoće, gledajući u otvor velikog kontejnera za miješani komunalni otpad.
Kontejner je do pola pun, a Šiprak je u par sekundi skenirao njegov sadržaj. Usred hrpe raznog otpada koji nije odložen u službene ZG vrećice, uočio je jedva primjetni i zgužvani račun Vodoopskrbe i odvodnje.
U potrazi za dokazom
Stavio je rukavice i pažljivo rastvorio račun, s pomalo detektivskim smiješkom na licu, račun je zapravo dokaz o identitetu prijestupnika i glavni cilj terenske provjere.
Hina je s nedavno ustrojenim terenskim timovima Čistoće i komunalnog redarstva provela proteklog tjedna dio radnog vremena. U pola sata kontrole u blizini okretišta Črnomerec napisali su dvije prijave i otkrili kako izgledaju njihove terenske provjere.
Druga prijava tog jutra otišla je obližnjem kafiću, a Šiprak je iz vrećice iskopao nekoliko računa izdanih za razne kave i druge napitke, kao i drugi sadržaj, koji mu se učinio kao standardni otpad ugostiteljskog objekta - papirnate slamke, opušci od cigareta, plastične čaše.
Svaki takav dokaz fotografira se i zajedno sa šifrom, koja je nalijepljena na kontejneru, unosi u aplikaciju zagrebačke Čistoće, objašnjavaju redari. Sve se prijave, zaprimljene u aplikaciji, provjeravaju nakon čega se šalje ugovorna kazna.
“Kafić koji je bacio svoj miješani komunalni otpad u spremnik privatnih korisnika dobit će odmah kaznu jer je jasno utvrđena nepravilnost”, odgovorili su na naknadni upit iz Zagrebačkog holdinga, što upućuje na to da vlasnica računa za vodu ipak neće biti kažnjena.
Na pitanje što rade kada ne mogu utvrditi prekršitelja, kažu da kazne još uvijek nastoje ispisati poznatim počiniteljima. Upravo zato, u moru nepropisno odloženog otpada, pokušavaju utvrditi nečiji identitet, u najviše slučajeva pomoću računa za komunalne usluge.
Još uvijek nema kolektivnih kazni
No, identifikacija nije uvijek moguća, tako da još uvijek nema kolektivnih kazni, kojih su se građani najviše plašili.
Prema novoj odluci o sakupljanju komunalnog otpada, Čistoća može izdati kaznu svim vlasnicima spremnika za prekršaj jednog ili više pojedinaca, ako ne mogu utvrditi individualnu odgovornost.
Timovi redara, koji od kraja studenog "češljaju" grad, provjeravaju kontejnere brzo, za to se ponekad treba sagnuti i do dna kontejnera, ako je ispražnjen dan ranije. Ipak, čini se da “inspektorima za otpad” ništa nije teško, otvaraju svaku vrećicu koja nije službena.
Šiprak je, dok smo ga pratili u kontroli, zajedno s kolegama provjerio sadržaj pet kontejnera, u kojima je bilo otpada u ZG vrećicama, ali i dosta onoga koji nije odložen propisno.
U Čistoći su na kazni nemarnom kafiću zaradili 130 eura, što se čini malo, ali ne mora biti tako.
Nasumičnom provjerom i sličnom dinamikom svatko od kontrolora dnevno bi mogao ispisati od 1000 do 2600 eura kazni, ako bi, primjerice, utvrdili po dva prekršaja običnog građanina u satu (kazna 70 eura), odnosno po dva prekršaja pravnih osoba u satu (130 eura).
No, sami radnici upozoravaju da zapravo nema pravila, a o prosječnim dnevnim iznosima kazni nerado govore.
U 97 posto kanti su ZG vrećice
“Od 100 kanti za miješani komunalni otpad, u njih 97 će biti ZG vrećice”, uvjerava drugi djelatnik Čistoće Dalibor Stanić i dodaje kako im zapravo nije drago kažnjavati ljude.
“Svi moramo krenuti od sebe. I mene je žena nekidan pitala zašto odlažem koru od banane u miješani, a onda ljudima okolo pripovijedam drugačije”, kaže Stanić ističući da je zadovoljan kako sve zasad funkcionira.
Prema službenim podacima Holdinga, do kraja prosinca u Zagrebu je napisano preko 250 kazni u iznosu većem od 40.000 eura (300.000 kuna).
Izdano je i 2800 upozorenja građanima, a lijepili su i naljepnice, kao i zahvale onima koji su se odmah počeli pridržavati novog modela.
Primjećuje se da su redari iz Čistoće u terensku kontrolu došli u civilnoj odjeći, a od opreme imaju samo mobitel s aplikacijom. Lošije su opremljeni od, primjerice, onih koji su zbog neimaštine prisiljeni raditi isti posao, ali u potrazi za povratnom ambalažom.
Na pitanje što bi im olakšalo posao oni, pomireni s prirodom svoga posla, odgovaraju samo da bi ih po noći, i u neugodnim situacijama koje doživljavaju, trebalo biti više.
U ophodnjama između 40 i 50 terenskih radnika
U ophodnjama je trenutno aktivno između 40 i 50 terenskih radnika, što uključuje radnike Čistoće i komunalne redare, kažu iz Zagrebačkog holdinga.
Zadatak gradskih komunalaca je uočavati i prijavljivati nepravilnosti izvan spremnika - primjerice, ako netko nepropisno odloži glomazni otpad, i alarmirati službe da ga uklone, dok je na radnicima Čistoće provjera sadržaja spremnika.
No, prema neslužbenim informacijama, u ukupnom broju terenskih radnika, samo je desetak "inspektora otpada", a plan je da ih ubuduće bude po jedan za svaki zagrebački kvart.
Stanić i Šiprak, koji su donedavno i sami praznili spremnike, otkrivaju da im je posao, osim kontrole građana, i nadzor vlastitih kolega.
“Sveti gral Čistoće je metla”, govori Stanić i dodaje da brezovu metlu, koja se ujutro namače u vrućoj vodi kako bi bila savitljivija, ima svaki kamion Čistoće. A radnici bi, osim pražnjenja kontejnera, trebali očistiti i prostor oko njega kako bi grad zaista bio čist.
Osim provjere kanti, za vrijeme kontrola često trebaju informirati građane, to je posvjedočio neugodan razgovor, kada je na prozor zgrade u Ilici u pidžami i s biootpadom u rukama izašao razljućeni stariji građanin.
Iako neuspješno, komunalci su dovikujući se s ulice na drugi kat pokušavali objasniti u koju bi vrećicu taj biootpad trebao ići.
Kontrola sustava za sada se temelji na pokušaju da se kazne ili upozore građani koji ne koriste ZG vrećice, ali i gospodarski subjekti koji nisu zadužili vlastiti spremnik, pa otpad bacaju u one u vlasništvu fizičkih osoba.
Tijekom ophodnje, redari su na Črnomerci pregledavali kontejnere koji se nalaze na javnim površinama. Nijedan od njih pet, zapremnine 1100 litara, nije bio u standardiziranom boksu, zaključan i pod kontrolom vlasnika, kao što bi po novom modelu trebao biti.
Na naknadni upit kako izgledaju kontrole kada se spremnici nalaze unutar parcela njihovih vlasnika, iz Holdinga odgovaraju da se u takve ophodnje ide na dan odvoza otpada, kada su ih vlasnici dužni iznijeti na javne površine.
