Početkom travnja američki predsjednik Donald Trump najavio je "recipročne" carine trgovinskim partnerima s kojima SAD kontinuirano bilježi manjak u robnoj razmjeni.
Uvoz iz EU-a podlijegao bi tako dodatnim carinama od 20 posto.
Trump je u međuvremenu odgodio namete za 90 dana, poručivši da želi osigurati dovoljno vremena za pregovore.
ECB je pak u ožujku u sklopu redovnog mjesečnog istraživanja o očekivanjima pitao 19 tisuća građana eurozone "u kojoj bi mjeri bili spremni kupovati druge proizvode, namjesto američkih" ako SAD uvede carine na uvoz iz EU-a, a Unija uzvrati istom mjerom.
"Rezultati pokazuju da su potrošači jako spremni napraviti otklon od američkih proizvoda i usluga", zaključili su autori ECB-ovog istraživanja.
Na ljestvici od nula do 100 koja označava raspon od nespremnosti do "naglašene spremnosti" medijan odgovora kupaca bio je 80, navode autori u blogu.
Otprilike 44 posto ispitanika navelo je da bi kupovali alternativne proizvode, bile carine pet, 10 ili 30 posto, budući da bi im jednostavno dali prednost.
Za njih 38,1 posto motiv bi bila cijena.
Rezultati navode na zaključak da, "suprotno uobičajenom obrascu", što su im primanja veća, to su veće šanse da bi ispitanici prešli na druge proizvode, napominju autori.
Rezultati istraživanja razlikuju se od sličnih anketa u SAD-u koje su pokazale da bi se Amerikanci od poskupljenja povezanih sa carinama branili stvaranjem zaliha.
Otprilike polovinu europskog uvoza iz SAD-a činili su lani nafta i naftni proizvodi, lijekovi, plin, strojevi za proizvodnju struje i transportna oprema, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
