Zahtjev Zagreba za članstvo u šengenskom prostoru 2016. također je došao u osjetljivom trenutku za Europu. Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. godine svoje živote kako bi ilegalno ušli u EU, a potom je 2020. izbila pandemija covida-19.
Obje krize prisilile su šengenske zemlje da ponovno uvedu određene granične kontrole.
Ako Hrvatska u četvrtak dobije zeleno svjetlo za ulazak u šengen - potencijalno uz Bugarsku i Rumunjsku - kilometarske kolone vozila na graničnom prijelazu Bregani sa Slovenijom odlaze u prošlost. Bregana je jedan od 73 kopnena prijelaza na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom koji će prestati postojati.
"Prvog siječnja uklonit ćemo barijere i granični promet bit će slobodan", rekao je za AFP načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno. U zračnim lukama će promjena stupiti na snagu 26. ožujka zbog tehničkih zahtjeva.
Turisti i kamioni
Hrvatska se nada da će članstvo u šengenu ojačati njezinu unosnu turističku industriju.
Zemlja s 3,9 milijuna stanovnika, ugostila je ove godine četiri puta više posjetitelja, većinom iz drugih država EU-a. Ukidanje graničnih kontrola omogućilo bi turistima da brže stignu do hrvatskih destinacija, rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
"Međunarodni prijevoznici bit će oduševljeni", rekao je AFP-u Vladimir Jurčec iz nacionalne udruge cestovnih prijevoznika. Ukidanje provjera na granicama uštedjet će im šest do 10 sati tjedno. "Nema više gužvi i višesatnog čekanja", istaknuo je vozač kamiona Filip Svetličić čiji je kamion na putu za Italiju zapeo u višekilometarskoj koloni na izlasku iz Hrvatske preko Bregane.
Hrvatska će se 1. siječnja pridružiti i klubu jedinstvene valute EU-a, eurozoni.
Izazov - ilegalne migracije
Od ulaska u EU prije gotovo deset godina, Hrvatska je imala težak zadatak - nadzirati najdulju vanjsku kopnenu granicu bloka. Granica, duga više od 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, područje je koje je zloglasno po trgovini migrantima, drogom i oružjem. Najizazovnija je 1011 kilometara duga granica s BiH, koja, osim što je najdulja, sastoji se i od teškog terena ispresijecanog rijekama i krševitim planinama.
Policija pomno pregledava dokumente i vozila koja čekaju na graničnom prijelazu Staroj Gradiški.
Stroge kontrole nisu ništa novo za Malika Safetu, vozača autobusa iz Sarajeva.
"To je normalno. Ovo je posljednja linija obrane EU-a i šengenske zone pred istočnim svijetom koji je uvijek malo problematičniji", rekao je AFP-u. Ne očekuje se da će se situacija na hrvatskim granicama sa susjedima izvan EU-a puno promijeniti od 1. siječnja jer je Zagreb već uveo pravila šengenske zone za postupanje s vanjskim granicama. "Hrvatska već godinama primjenjuje šengenske procedure i koristi sve potrebne alate za takve granične kontrole", rekao je Ničeno.
Policija kaže da je borba protiv ilegalne migracije bila i ostaje najzahtjevniji zadatak za oko 6500 graničnih policajaca.
Nevladine organizacije i mediji opetovano su optuživali hrvatsku policiju za često nasilno vraćanje migranata, ali Zagreb te optužbe oštro demantira. Hrvatska se nalazi na opasnoj balkanskoj migrantskoj ruti, kojom su prošle stotine tisuća budućih tražitelja azila iz Azije, Afrike, s Bliskog istoka tijekom europske migrantske krize od 2015. do 2016. Ruta je službeno zatvorena 2016., ali migranti koji žele ući u zapadnu Europu nastavili su je koristiti, iako u puno manjem broju.
No ove godine se njihov broj značajno povećao.
Gotovo 130.000 ljudi, uključujući žene i djecu, otkriveno je na ruti od početka 2022. To je 170 posto više nego 2021., prema Frontexu. Hrvatska je do studenog registrirala oko 30.000 ilegalnih migranata, gotovo 150 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Područje Stare Gradiške postalo je žarište za migrante koji pokušavaju prijeći rijeku Savu u malim čamcima pa čak i plivajući unatoč niskim temperaturama.
Hrvatska policija i njihove kolege iz EU-a navode da su dvije stvari ključne za rješavanje problema - borba protiv trgovaca ljudima i suradnja zemalja kroz koje migranti pokušavaju proći. "Ljudi koje uhitimo posljednji su u lancu (krijumčarenja) - vozači", rekao je Ničeno. "No uz suradnju i analizu, možemo uhvatiti bande i organizatore", dodao je.
