Kućanstva u EU plaćala su u prvoj polovini godine najvišu cijenu plina i struje otkada je Eurostat počeo objavljivati podatke, a Hrvatska je bila među zemljama s najnižim cijenama, znatno ispod europskog prosjeka.
Prosječna cijena struje za kućanstva u EU porasla je u prvoj polovini godine za 14,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dosegnuvši 28,9 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat.
U drugoj polovini 2022. godine bila je porasla za 19,8 posto.
Prosječna cijena plina bila je pak u razdoblju od siječnja do lipnja viša za 37,7 posto viša nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosila je 11,87 eura za 100 kilovatsati.
U drugoj polovini prošle godine porasla je nešto više od 45 posto.
Cijene oba energenta na najvišoj su razini otkada Eurostat objavljuje podatke, navodi se u izvješću, uz napomenu da poskupljenje u ovoj godini odražava snažan rast cijene prirodnog plina u uvjetima smanjenog uvoza iz Rusije i potrage za drugim dobavljačima.
Vlade su uspostavile mehanizme kako bi ublažile pritisak visokih računa na potrošače, posegnuvši, između ostalog, i za subvencijama, podsjećaju statističari.
Odražavajući državne mjere potpore, udio poreza i nameta u računima za potrošnju plina i struje ponovo se smanjio, primjećuju u Eurostatu. U računima za struju spustio se s 23 na 19 posto, a u cijenama plina s 27 na 19 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Vlade su ipak počele smanjivati potporu, što je također utjecalo na cijene, napominju statističari.
Jeftinija struja u Španjolskoj
Nizozemska je obustavila porezne olakšice i udvostručila namete za struju, pa su računi za struju kućanstava, izraženi u nacionalnoj valuti, bili 10 puta veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, što je najveći skok u EU.
Veliko poskupljenje struje, izraženo u nacionalnoj valuti, zabilježile su i Litva, za 88 posto, Rumunjska, za 77 posto, i Latvija, za 74 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Najviše se pak smanjila cijena struje za kućanstva u Španjolskoj, za 41 posto. Slijedi Danska s padom cijena za 16 posto.
U Hrvatskoj su kućanstva u prvoj polovini godine struju u prosjeku plaćala 14,8 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, za 9,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U drugoj polovini 2022. bila je poskupjela za 12,6 posto.
Blizu je Hrvatskoj Malta sa cijenom 100 kilovatsati za kućanstva u prvoj polovini godine nešto manjom od 13 eura.
Najnižu prosječnu cijenu, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Bugarskoj i Mađarskoj, od 11,4 eura odnosno 11,6 eura za 100 kilovatsati.
Najvišu cijenu, izraženu u eurima, plaćala su pak nizozemska i belgijska kućanstva, od 47,5 odnosno 43,5 eura za 100 kilovatsati. Blizu su i Rumunjska i Njemačka gdje ih je u prosjeku stajala 42 odnosno 41,3 eura, navodi Eurostat.
Tri iznimke
Plin je u prvoj polovini godine bio skuplji za kućanstva u 20 zemalja EU-a nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, utvrdio je Eurostat.
Hrvatska je u skupini tri zemlje s neznatno nižim cijenama, iskazanim u nacionalnoj valuti, za 0,6 do 0,5 posto, zajedno s Italijom i Estonijom.
U Litvi zadržale su se na razini prve polovine prošle godine.
Najviše je pak poskupio plin za kućanstva u Latviji i Rumunjskoj, gdje su mu cijene više nego udvostručene. U Austriji i Nizozemskoj bile su dvostruko više, a u Irskoj porasle su za 73 posto.
Hrvatska je i u skupini zemalja s najnižom prosječnom cijenom plina za kućanstva u prvoj polovini godine, od 4,1 euro za 100 kilovat sati. Niža je bila samo u Mađarskoj gdje je iznosila 3,4 eura.
Najskuplji plin plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj gdje je stajao 24,8 odnosno 21,9 eura, pokazuju Eurostatovi podaci.
