Hrvatska je prošle godine naplatila 20,87 milijardi eura ili 157 milijardi kuna poreza i doprinosa! U apsolutnom iznosu naplata poreza skočila je oko 12 posto (za 2,3 milijarde eura u odnosu na 2020.), no unatoč tom povećanju porezno se opterećenje, mjereno udjelom u BDP-u, smanjilo za jedan postotni poen, na 35,8 posto BDP-a.
Hrvatska se tako našla na drugom mjestu u maloj petočlanoj skupini država u kojima je tijekom 2021. godine došlo do pada poreznog tereta. Na relativni pad udjela najviše je utjecao snažan oporavak gospodarstva i velik skok BDP-a u prošloj godini.
U planovima što ih je nedavno predstavilo Ministarstvo financija planira se daljnje lagano smanjenje poreznog tereta mjereno udjelom u BDP-u. Ono, inače, može biti posljedica poreznog rasterećenja ili pak rasta ekonomije.
Na razini EU prosječni porezni teret kretao se oko 41 posto BDP-a pa bi po tome Hrvatska bila u donjoj trećini zemalja s blažim poreznim ugrizom, u društvu s Češkom i Mađarskom. Najmanji porezni teret mjereno udjelom u BDP-u od samo 22 posto ima Irska, koja sa svojih 5 milijuna stanovnika od poreza i doprinosa prikupi golemih 75 milijardi eura. Upola manja Slovenija prikupi 20,1 milijardu eura, gotovo koliko i Hrvatska, a Slovačka 35 milijardi eura!
Struktura poreznih prihoda u 2021. godini iznova pokazuje da se Hrvatska većinom orijentirala na potrošne poreze, prije svega PDV, dok je udio prihoda od poreza na bogatstvo i dohodak samo 5,6 posto BDP-a. U EU se od oporezivanja bogatstva i dohotka skupi 13 do 14 posto BDP-a. Tik do nas su Bugari s udjelom od 6,3 posto, Češka ima 7,7 posto, Slovenija i Slovačka oko 8 posto, a Njemačka 13,5 posto udjela poreza na bogatstvo i dohodak u svom BDP-u!
Jače od Hrvatske potrošnju oporezuju samo Šveđani, dok smo po udjelu prihoda od socijalnih doprinosa u sredini (11 posto) i ispod prosjeka. Slovenci ili Nijemci, primjerice, socijalnim doprinosima prikupe oko 17 posto BDP-a
