Hrvatske poslovne banke inače plivaju u novcu, s više od 82 milijarde kuna viška likvidnosti, koji drže na računima HNB-a.
Dio tog viška posljedica je prilagođavanja hrvatskih regulatornih uvjeta onima u eurozoni, ali i bez toga u bankama se zadržava golem kapital jer su se i banke i klijenti opekli u protekloj financijskog krizi pa se opreznije ulazilo u dug.
Očekivano povećanje ključne eurske kamatne stope za 0,75 posto ovoga četvrtka već je ukalkulirano i u cijenu javnog duga europskih država, pa su ovaj ponedjeljak prinosi na hrvatske desetogodišnje obveznice bili 4,1 posto, talijanske 4,6 posto, slovenske 3,6 posto, slovačke 3,7 posto, a njemačke 2,4 posto!
Države izvan eurozone prolaze još lošije pa su prinosi na mađarski javni dug gotovo 11 posto, poljski preko 8 posto, a nisko zadužene Češke 6 posto.
Razdoblje jeftinog novca je prošlo, a s njim opet u prvi plan dolazi snaga ekonomije, kvaliteta upravljanja državom, iznos javnog duga te deficita. Kamate koje pojedine države plaćaju na nova zaduženja i refinanciranje starih dugova od ove su jeseni goleme.
Poljska se potkraj rujna zadužila od 7 do 8,5 posto, ovisno je li izdanje na pet ili deset godina. Mađarska desetogodišnja obveznica otišla je krajem rujna uz 9,6 posto kamate, rumunjska četverogodišnja obveznica izdana je uz 8,5 posto, Češka se zadužila oko 5,1 posto, a Slovenija sredinom rujna za 3,3 posto...
Hrvatska je svoju težinu posljednji put testirala u srpnju, i to na domaćem tržištu, gdje je na 10-godišnju obveznicu postigla kamatu od 3,375 posto. Tri mjeseca prije, u travnju, tri milijarde eura teška desetogodišnja obveznica prošla je uz 2,95 posto, a još na proljeće prošle godine hvalili smo se rekordno jeftinim zaduženjem od 1,1 posto.
Da se ministar financija Marko Primorac zadužuje ovaj tjedan, morao bi potpisati barem 4,1 posto,
