Cijene hrane na svjetskom tržištu nastavile su uzlaznim trendom, a posljednji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da je globalni indeks cijena hrane u lipnju dosegnuo 128 bodova, što je mjesečni rast od 0,5 posto i godišnji rast od 6 posto, najviša razina u posljednje tri godine.
U izvješću FAO-a ističe se da su najveći doprinos tom rastu dale cijene mesa (+2,1 posto) i biljnih ulja (+2,3 posto), dok su cijene žitarica i šećera nastavile padati, s mjesečnim smanjenjem od -1,5, odnosno -5,2 posto.
Meso i ulja vode rast, maslac najskuplji u povijesti
Cijene mesa nastavile su jačati, a FAO-ov indeks dosegnuo je najvišu razinu otkad ta organizacija vodi statistiku. Goveđe, svinjsko i ovčje meso poskupjelo je zbog snažne potražnje iz SAD-a i ograničenog izvoza iz Brazila. Dodatni pritisak dolazi iz Kine, koja zbog obnove stada i rasta potrošnje pojačava uvoz crvenog mesa.
Cijene mesa peradi ipak bilježe pad, ponajviše zbog povećane domaće ponude iz Brazila, nakon ukidanja privremenih ograničenja povezanih s ptičjom gripom. No, upozorava se da bi nova izbijanja bolesti mogla ponovno izazvati trgovinske restrikcije i okrenuti trend.
Rast bilježe i biljna ulja, treći mjesec zaredom, predvođena palminim uljem koje je poskupjelo gotovo pet posto zahvaljujući snažnoj globalnoj potražnji. Sojino ulje poskupljuje zbog pojačane upotrebe u proizvodnji biogoriva, osobito u Brazilu i SAD-u, dok ulje od uljane repice pokazuje znakove oporavka. Nasuprot tome, suncokretovo ulje pojeftinilo je zahvaljujući dobrim izgledima za žetvu u crnomorskoj regiji.
Poseban skok bilježe mliječni proizvodi. U odnosu na lipanj prošle godine, cijene su više gotovo 20 posto, a maslac je dosegnuo povijesni maksimum zbog smanjenih zaliha u Oceaniji i EU te snažne potražnje iz Azije. Cijene sira rastu treći mjesec zaredom, dok su cijene mlijeka u prahu nešto niže zbog povećanih zaliha i slabljenja globalne potražnje.
Žitarice i šećer trenutačno jeftiniji, no tržište ostaje osjetljivo
Pad cijena žitarica uglavnom je posljedica smanjenja cijena kukuruza, zahvaljujući velikim zalihama iz Brazila i Argentine. Pšenica, međutim, bilježi rast zbog vremenskih neizvjesnosti u EU, Rusiji i SAD-u. Cijena riže lagano je pala, uglavnom zbog slabije potražnje za Indica sortama.
Šećer je pojeftinio četvrti mjesec zaredom, dosegnuvši najnižu razinu u više od četiri godine. Povoljni vremenski uvjeti i proširene zasijane površine u Brazilu, Indiji i Tajlandu pridonijeli su toj korekciji, no analitičari upozoravaju na kratkoročne oscilacije zbog neizvjesnosti oko vremenskih uvjeta, osobito u Brazilu.
Rekordna globalna proizvodnja žitarica, ali i rekordna potrošnja
Prema FAO-ovoj prognozi, svjetska proizvodnja žitarica u 2025. trebala bi dosegnuti rekordnih 2,9 milijardi tona, što je 2,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Rast je potaknut boljim izgledima za pšenicu, kukuruz i rižu – s posebnim doprinosom Indije, Pakistana i Brazila.
Iako rastu i globalne zalihe (889,1 milijun tona, +2,2 posto), istodobno raste i potražnja, što ukazuje na relativno stabilnu ravnotežu. Očekuje se da će se izvoz pšenice i riže također povećati, s tim da bi trgovina rižom mogla dosegnuti povijesni maksimum od 60,8 milijuna tona.
Hrvatska i EU osjetljive na globalne šokove – HUP poziva na strateške mjere
Hrvatska i velik dio Europske unije znatno ovise o uvozu prehrambenih sirovina, osobito mesa gdje se uvozi oko dvije trećine potrebne govedine i peradi, uz tendenciju pada samodostatnosti. Zbog toga se globalni cjenovni pomaci, iako ne preneseni trenutačno i linearno na maloprodajne cijene, ipak postupno pretaču u domaće tržište kao snažan inflatorni impuls.
Kako ističu analitičari Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), porast ulaznih troškova u prerađivačkom i trgovačkom sektoru dugoročno dovodi do rasta maloprodajnih cijena, smanjenja profitabilnosti, sužavanja marži i odgode investicija. Takva situacija dodatno slabi otpornost domaće prehrambene industrije na vanjske šokove.
Stoga HUP naglašava potrebu za hitnim jačanjem prehrambene sigurnosti kroz sustavni strateški pristup ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju proizvodnje, razvoj moderne logistike, primjenu regenerativnih poljoprivrednih praksi te smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja. Uz to, upozoravaju na važnost predvidive i poticajne porezne politike te koordiniranog djelovanja između države i gospodarstva kako bi se ublažili negativni učinci rasta globalnih cijena na domaće tržište i potrošače.
U suprotnom, poručuju iz HUP-a, vanjski inflatorni pritisci mogli bi dodatno destabilizirati sektor koji već sada djeluje pod velikim neizvjesnostima i klimatskim rizicima.
