Roj sterilnih mužjaka komaraca pušten je u Zagrebu u nadi da će se u Hrvatskoj suzbiti širenje ovih insekata, prijenosnika teških tropskih bolesti.
Ovo puštanje sterilnih mužjaka komaraca je dio pilot projekta usmjerenog na iskorjenjivanje invazivnih azijskih tigrastih komaraca koji su poznati prijenosnici bolesti poput denga groznice, groznice zapadnog Nila, čikungunje i zike.
Čini se da su se tigrasti komarci u Hrvatskoj i cijeloj regiji posljednjih godina razmnožili dijelom i zbog klimatskih promjena, a toplije vrijeme stvorilo je povoljne uvjete za ovu vrstu.
"Prerano je reći hoće li uspjeti, ali drago mi je vidjeti da ne prskamo samo" insekticide, rekao je Zagrepčanin Kruno Lokotar za AFP.
Hrvatski napori usmjereni su na metodu koja koristi sterilne mužjake komaraca koji se nakon puštanja u divljinu pare sa ženkama i neutraliziraju mogućnost za buduće potomstvo.
Zagrebački projekt krenuo je u lipnju, kada je pušteno 100.000 komaraca u rizično područje s gustim lišćem gdje se komarci često roje.
"Ako pustimo dovoljan broj sterilnih mužjaka tijekom određenog razdoblja na neko područje, smanjit će se populacija komaraca na tom području", rekla je za AFP Ana Klobučar, medicinska entomologinja zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koja nadzire projekt.
Plan se temelji na Tehnici sterilnih insekata (SIT), metodi koja se desetljećima koristi u cijelom svijetu za borbu protiv raznih štetnih insekata, ali se još uvijek ispituje njezina učinkovitost protiv komaraca u urbanim područjima. Hrvatska ju je počela koristiti za komarce prošle godine u Istri.
Tijekom ispitivanja ove tehnike prošle godine u Istri utvrđeno je da je do 14 posto jajašaca komaraca na tom području sterilno, a ove godine njihov broj skočio je na gotovo 60 posto, rekao je za AFP entomolog Nediljko Landeka iz regionalnog instituta za javno zdravstvo.
Ove će godine pustiti ukupno 1,2 milijuna posebno tretiranih insekata tijekom tromjesečnog razdoblja, dodao je Landeka.
Utjecaj klimatskih promjena
Insekti, koji su postali sterilni nakon izlaganja gama zrakama, potječu iz laboratorija u Italiji i otpremljeni su u Hrvatsku u posebnim kutijama.
Nakon što ih dobiju, Klobučar i njezini pomoćnici pažljivo vade plastične posude s kukcima iz kartonskih tuljaca prije nego što ih rasprše po lokalnim vrtovima u ciljanom području.
Hrvatski program poklapa se sa sve snažnijim upozorenjima stručnjaka da bi globalno zatopljenje moglo učiniti dijelove Europe osjetljivijima na zarazne bolesti koje šire komarci.
Prisutnost azijskog tigrastog komarca u Hrvatskoj prvi je put zabilježena 2004. godine nakon što je krajem 1970-ih stigao u Europu, a stručnjaci pretpostavljaju da su putovali u rabljenim gumama koje su u Albaniju stigle iz Kine.
Vrsta se sada proširila u više od desetak europskih zemalja, a prema službenim podacima najteže je pogođeno područje Sredozemlja.
Sa sve toplijim vremenom, azijski tigrasti komarac se seli sve sjevernije, uključujući područja koja su se smatrala prehladnima za tu vrstu, poput Švicarske i Njemačke.
"Bojimo se da bi se zajedno s vrstama i virusi u budućnosti mogli lako prilagoditi novim sredinama", upozorio je grčki entomolog Antonios Michaelakis.
Michaelakis, koji je također istraživač na fitopatološkom institutu Benaki u Ateni, imao je ključnu ulogu u dijeljenju svojih iskustava iz programa u Grčkoj sa svojim hrvatskim kolegama.
U Grčkoj je 2019. projekt uspio smanjiti populaciju azijskih tigrastih komaraca za 90 posto, rekao je za AFP.
